Što bi se dogodilo s našim životima da asteroidni pojas između Marsa i Jupitera zamijeni "super-Zemlja"?

'Super-Zemlja' koja bi zamijenila asteroidni pojas između Marsa i Jupitera mogla bi destabilizirati planete, otkrivajući osjetljivu ravnotežu potrebnu za nastanjivost planetarnih sustava.

Branimir Vorša | 27.01.2025. / 11:04

Asteroidni pojas, ilustracija
Asteroidni pojas, ilustracija (Foto: Getty Images)

Osjetljiva ravnoteža našeg Sunčevog sustava, kojom upravljaju gravitacija i inercija, oblikuje njegovu stabilnost. Znanstvenici Emily Simpson i Howard Chen s Floridskog instituta za tehnologiju (FIT) istraživali su što bi se moglo dogoditi ako bi takozvana "super-Zemlja" (planet nalik Zemlji, samo veći) zamijenila asteroidni pojas između Marsa i Jupitera.

Njihova je studija bila inspirirana zanimljivim opažanjem, koje predviđa da mnogi solarni sustavi imaju super-Zemlje u blizini svojih zvijezda, ali naš ih nema. Što bi bilo da je asteroidni pojas, umjesto da formira prsten manjih asteroida kakav je danas, formirao planet između Marsa i Jupitera? Kako bi to utjecalo na unutarnje planete, posebno na Veneru, Zemlju i Mars?, pita Simpson.

Što su pokazale simulacije?

Simpson i Chen pokrenuli su simulacije modelirajući planete slične Zemlji različitih veličina: one od 1%, 100%, 200%, 500% i 1000% Zemljine mase. Svaka simulacija obuhvaćala je milijune godina, analizirajući promjene u orbitama i nagibima obližnjih planeta, ključnih čimbenika za nastanjivost planeta.

Rezultati su pokazali da bi manje super-Zemlje, do dvostruko veće mase od Zemlje, tek malo promijenile uvjete. Ako se radi o jednoj ili dvije Zemljine mase, što je još uvijek prilično velik planet, naš unutarnji Sunčev sustav bi i dalje ostao prilično lijep. Možda ćemo doživjeti malo toplija ljeta ili hladnije zime jer postoji kolebanje u nagibu, ali još uvijek bismo mogli živjeti svoj život, pojasnila je Simpson.

Veći planet, veća šansa...

Međutim, veći planeti, posebno oni koji imaju deset puta veću masu od Zemlje, destabilizirali su unutarnje planete, pomičući Zemlju bliže Veneri i uzrokujući ekstremne sezonske varijacije. Te bi promjene mogle unutrašnjost Sunčevog sustava učiniti ne nastanjivom.

Navedeno istraživanje, koje je objavljeno u časopisu Icarus, nudi uvide u identificiranje nastanjivih egzoplanetnih sustava. Ako otkrijemo sustav sličan Sunčevom sustavu, ali s malo drugačijom poviješću... mogu li unutarnje regije tog planetarnog sustava i dalje biti gostoljubive? Odgovor je da to ovisi o veličini planeta. Ako je previše masivan, to bi vjerojatno značilo propast za planete unutar njegove orbite, zaključuje Simpson.

Izvor: Science Alert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti