Iako su neandertalci živjeli u dijelovima Europe i Azije do prije nekih 30 tisuća godina, dijelovi njihovog DNK i dalje žive u modernim ljudima. Naime, genetske studije otkrivaju sve više veza između modernih ljudi i ovih davno nestalih rođaka.
Posljednja u nizu tako otkriva kako je došlo do križanja neandertalaca i modernih ljudi prije otprilike 47 tisuća godina. A to bi onda moglo objasniti zašto i moderni ljudi u sebi imaju dio neandertalske DNK.
Točnije, istraživanje je otkrilo da se neandertalski DNK može pronaći u gotovo svakom dijelu genoma modernog čovjeka, osim u genu Y kromsoma, koji je odgovoran za razvoj muškog embrija.
Znanstvenici pokušavaju otkriti što se dogodilo tijekom tih nekoliko tisuća godina između križanja Homo sapiensa i neandertalaca i izumiranja ovih potonjih. Neke od teorija su da su se Homo sapiensi križali samo sa neandertalkama, što bi značilo da se na nove generacije prenosio samo Y kromosom Homo sapiensa.
Druga je teorija da su populacije neandertalaca bile relativno male, pa su se međusobnim uparivanjem nakupljale štetne mutacije koje bi, u konačnici, mogle dovesti do izumiranja Y kromosoma, odnosno rađanja više ženske djece.
Znanstvenici podsjećaju kako se tijekom evolucije pokazalo da Y kromosomi s korisnim genom brzo zamjenjuju druge Y kromosome (koji nemaju tako korisne gene) u populaciji. Također, studije su pokazale da Y kromosom kod ljudi općenito degradira.
To je možda dovelo i do toga da je Y kromosom jedne vrste (Homo sapiensa) evoluirao i prilagodio se kako bi funkcionirao u skladu s neandertalskim genima.
No, za sad, znanstvenici još uvijek razvijaju teorije i pokušavaju doći do konkretnih dokaza. Problem je što se ljudski DNK i dalje razvija, a to znači da smo sa svakom generacijom još malo više udaljeni od naših neandertalskih predaka.
Izvor: The Conversation
