Svijet se guši pod plastičnim otpadom: Znate li koliko plastičnog otpada proizvedete godišnje?

Maksimalni životni vijek gotovo dvije trećine plastike proizvedene svake godine je samo pet, a za njeno raspadanje potrebne su stotine godina.

Hina | 05.06.2023. / 08:51

Zagađenje plastikom, ilustracija (Foto: Getty Images)

 Godišnje se u svijetu proizvede 460 milijuna tona plastike, taj se broj u deset godina udvostručio i ne pokazuje trend smanjivanja, prenosi France 24 podatke Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), u povodu UN-ova Svjetskog dana zaštite okoliša koji se obilježava u ponedjeljak.

Od 2000. do 2019. taj se broj više nego udvostručio i nema znakova da proizvodnja pada, pa, ako se nikakve mjere ne poduzmu globalna će se proizvodnja gotovo utrostručiiti do 2060. dosegnuvši 1.231 million tona plastike.

Slika nije dostupna Porazni podaci novog istraživanja: Potrošnja plastike u svijetu i plastični otpad utrostručit će se do 2060. godine

Prema OECD-u, pet godina je maksimalni životni vijek gotovo dvije trećine plastike proizvedene svake godine. Pretežno korištena za pakiranje hrane (31 posto) te tekstila i robe široke potrošnje (20 posto), ta plastika često završi kao otpad nakon jedne ili samo nekoliko uporaba.

353 milijuna je broj tona plastičnog otpada proizvedenog u cijelom svijetu u 2019. Udio otpada dramatično varira u različitim zemljama i skupinama: 21 posto dolazi iz Sjedinjenih Država, a 28 posto dolazi iz drugih država članica OECD-a, dok 19 posto dolazi iz Kine i 5 posto iz Indije. Preostalih 27 posto dolazi iz ostatka svijeta.

Prosječna količina plastičnog otpada proizvedenog po osobi godišnje u Europi je 35 kg, prema Eurostatu. Ta brojka odgovara otprilike 1000 boca kapaciteta 500 ml. Ukupno se godišnje u EU proizvede oko 30 milijuna tona plastičnog otpada.

Devet posto je postotak plastičnog otpada recikliranog na globalnoj razini u 2019., prema OECD-u. Polovica preostalog plastičnog otpada odlazi na odlagališta, 19 posto se spaljuje, a 22 posto se odlaže u prirodu ili spaljuje na otvorenom. Sveukupno, 22 milijuna plastičnih predmeta završi u prirodi svake godine.

Zagađenje plastikom, ilustracija Unatoč najavama o smanjenju, svijet i dalje proizvodi rekordne količine plastičnog otpada

Globalnim emisijama stakleničkih plinova u 2019. plastika je pridonijela s 3,4 posto, prema OECD-u. Osim što stvara onečišćenje, plastika značajno doprinosi klimatskim promjenama. Većina tih emisija dolazi od proizvodnje i prerade fosilnih goriva, budući da se više od 99 posto plastike dobiva iz nafte, plina i ugljena. Ako se njihova uporaba nastavi povećavati, kako se i predviđa, emisije povezane s plastikom činit će 15 posto ukupne globalne emisije ugljika do 2050. godine, prema procjenama Human Rights Watcha.

Procjenjuje se da između 400.000 i milijun ljudi u zemljama u razvoju godišnje umire od bolesti povezanih s lošim gospodarenjem otpadom, posebice od otrovnih para koje se ispuštaju izgaranjem plastičnog otpada, prema studiji britanske agencije Tearfund.

U vodenom okolišu 139 milijuna tona plastičnog otpada nakupilo se između 1970. i 2019., prema OECD-u, od čega 109 milijuna tona u rijekama i jezerima i 30 milijuna tona u oceanima. Procjenjuje se da svake minute u oceanu završi plastika koja odgovara zapremini kamiona za smeće.

Zbog gutanja plastike ili zbog toga što se zapetljaju u plastiku 100.000 morskih sisavaca umire svake godine, prema raznim studijama. Osim mreža i plastičnih vrećica, ocean vrvi mikroplastikom – sićušnim komadićima promjera manjeg od 5 mm koji su rezultat raspadanja vrećica, boca, guma, opušaka, vlakana odjeće i još mnogo toga.

Plastični otpad, ilustracija UN predlaže smanjenje plastičnog otpada za 80 posto do 2040.

Plavi kitovi progutaju 10 milijuna komadića mikroplastike dnevno, prema studiji objavljenoj u Natureu 2022. godine.

Pet grama plastike ljudi progutaju svaki tjedan, što je ekvivalentno kreditnoj kartici, prema australskoj studiji objavljenoj 2019.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti