Na tržištu elektroničkih komunikacija u 2024. godini operatori su nastavili ulaganja u mreže vrlo velikog kapaciteta (VHCN), što se očekuje i u 2025., čime bi broj priključaka na tim mrežama mogao premašiti one na bakrenoj, a cijene usluga ne bi trebale značajnije rasti.
Predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Tonko Obuljen kaže da su ulaganja povećala pokrivenost VHCN mrežama i broj korisnika te je do kraja trećeg ovogodišnjeg kvartala VHCN priključaka bilo više od 490 tisuća ili gotovo 60 tisuća više nego u istom razdoblju lani.
U 2025. očekuje snažan rast broja VHCN priključaka što bi moglo potaknuti HT na postupno gašenje bakrene mreže, kao i značajnije spajanje korisnika u ruralnim područjima na svjetlovodne mreže izgrađene uz potpore iz EU-ovih fondova.
Korisnici bi trebali profitirati od natjecanja operatora te dobivati još kvalitetnije usluge po razumnoj cijeni. Operatore očekuje borba za svakog korisnika, ali i suradnja te zajedničko korištenje izgrađenim svjetlovodnim mrežama, kao i izazovi poput nedostatka radne snage za gradnju mreža i priključenja krajnjih korisnika, ne uvijek do kraja kvalitetni prostorni planovi, koji usporavaju pa i ne omogućuju kvalitetnu izgradnju mreža, smatra Obuljen.
Dodaje da Hrvatska u odnosu na prosjek EU-a dobro stoji što se tiče pokrivenosti VHCN mrežama u urbanim i suburbanim područjima, dok je po pokrivenosti 5G-om iznad prosjeka EU-a.
Za tim prosjekom zaostaje u pokrivanju ruralnih krajeva te generalno u iskorištenosti novoizgrađenih VHCN mreža, što Obuljen drži i razumljivim jer nije prošlo dovoljno vremena od izgradnje mreža.
Novosti u regulativi - sva tri velika telekoma s obvezom pružanja univerzalne usluge
Od 1. siječnja 2025. HT (Hrvatski telekom) neće više biti jedini telekom operator s obvezom realiziranja priključka univerzalne usluge, jer je utvrđeno i da A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska imaju određeni stupanj izgrađenosti i dostupnosti vlastite mreže na nekim područjima na kojima će morati realizirati priključke i usluge ako korisnik to zatraži.
Univerzalna usluga je usluga pristupa internetu i govorne komunikacije određene kvalitete koja mora biti dostupna svakom građaninu na bilo kojoj razumnoj lokaciji po pristupačnoj cijeni. Uključuje i posebne ponude s cijenama usluga prilagođenima potrebama socijalno ugroženih skupina građana, te na područjima gdje je infrastruktura pristupa internetu još uvijek isključivo bakrena, a vod do njihovog doma predugačak za veće brzine ili potrebnu kvalitetu.
Ako takvi korisnici pokušaju sklopiti ugovor za neki komercijalni paket za pristup internetu, operatori možda neće imati tehničke mogućnosti za realizaciju priključka i odbit će korisnika koji se onda može obratiti operatoru proglašenom za operatora univerzalne usluge pristupa internetu, a to su sva tri najveća, i tražiti realizaciju univerzalne usluga.
Od 1. siječnja podiže se i minimalna brzina univerzalne usluge na 14 Mbit/s, dok cijena univerzalne usluge pristupa internetu s minimalnom količinom podataka od 100 GB mjesečno i upload brzinom od najmanje 1 Mbit/s, ne bi smjela prelaziti 29,21 eura.
Određene kategorije socijalno ugroženih građana imaju pravo na socijalni paket kod operatora univerzalnih usluga bez obzira gdje žive. Cijena tog paketa ne bi smjela prelaziti 6,77 eura za uslugu pristupa internetu.
Početkom 2025. HAKOM će početi izradu nacionalne procjene rizika za svakog operatora i kategorizirati ih kao ključne ili važne subjekte (niska, srednja ili visoka razina rizika), a nakon te kategorizacije operatori će imati rok od godinu dana za uvođenje propisanih mjera sigurnosti.
Ništa bez investicija
HAKOM vjeruje da i 2025. donosi nastavak ulaganja u gradnju novih VHCN mreža i daljnju primjenu 5G tehnologije.
Obuljen kaže da su svake godine ulaganja sve veća, a tu se ubrajaju komercijalna i ulaganja uz potpore iz EU-ovih fondova.
Očekujemo i daljnju implementaciju 5G tehnologije, jer operatorima krajem godine istječu rokovi za pokrivanje određenih područja koji su određeni u dozvolama, čime se planiraju ostvariti ciljevi iz Nacionalnog plana razvoja širokopojasnosti u RH 2021.-2027. Nadamo se da će se realizirati i neke privatne 5G mreže, kod kojih se ta tehnologija koristi na određenom prostoru u svrhu neke poslovne aktivnosti, poručuje Obuljen.
HAKOM je i nositelj Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP), na temelju kojega su raspisana dva poziva - u sklopu prvog se provodilo ukupno 20 projekata s rokom završetka do kraja 2023., od kojih je većina u potpunosti završena, a manji broj se završava još ove godine.
U sklopu drugog poziva iz NPOO-a su financirana 22 projekta koji će za više od 460 tisuća korisnika, većinom u ruralnim područjima, osigurati dostupnost internetu s brzinama većim od 100 Mbit/s.
Ukupna vrijednost ovih projekata koji se provode u dva poziva je nešto manja od pola milijarde eura.
Cijene ne bi trebale značajno rasti
Na pitanje očekuje li nastavak rasta cijena telekom usluga uz indeksaciju ili i iz drugih razloga, Obuljen podsjeća da operatori imaju pravo usklađivati maloprodajne cijene s prosječnom stopom inflacije.
Kako je stopa inflacije u 2024. niža nego prethodnih godina, porast cijena u 2025. zbog indeksacije ne bi trebao biti značajan, ako se operatori uopće odluče iskoristiti to pravo. S druge strane, povećanjem pokrivenosti VHCN i 5G mrežama te povećanjem broja priključaka putem takvih mreža, značajno se povećava kvaliteta usluge, tako da se može reći da su povećanja cijena dijelom uzrokovana ulaganjima u nove mreže, kaže Obuljen.
