Državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin rekla je, predstavljajući Zakon o kritičnoj infrastrukturi, da se danas najveći dio prijetnji odnosi na kibernetičke prijetnje istaknuvši važnost jačanja otpornosti ključnih sektora.
Petrijevčanin je rekla i da se prijedlogom Zakona implementira Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o otpornosti kritičnih subjekata kojom se regulira zaštita kritične infrastrukture od prijetnji i jača otpornost ključnih sektora (energetika, promet, zdravstvo i sl).
Ističući važnost suradnje i razmjene između država članica EU rekla je da se prijedlogom zakona želi ojačati otpornost u energetskom, zdravstvenom, bankarskom, prometnom i financijskom tržištu, zaštiti voda namijenjenih za ljudsku potrošnju, otpadnih voda te zaštitnih građevina za obranu od poplava, zaštitu od požara i slično.
Navela je da se zakonom navodi da se MUP, kao tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite, određuje kao koordinativno tijelo za zaštitu kritične infrastrukture, propisuju načela zaštite kritične infrastrukture, precizno propisuju postupci utvrđivanja i potvrđivanja kritičnih subjekata i sl. Uz to, predloženi zakon korelira i sa Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti, za koju je nadležna SOA.
Vladajući i oporba pozdravili su donošenje zakona i usklađivanje s Direktivom EU, pri čemu je SDP-ov Ranko Ostojić upozorio na potrebu pripreme građana na događaje poput onih koji su se noćas dogodili u Černobilu.
Gdje vam je maska, naravno da je nemate niti znate gdje bi je mogli dobiti. Niti institucije znaju niti su pripremili varijantu nabavka, poručio je.
Loris Peršurić (Klub IDS-a, PGS-a, Unija Kvarnera i ISU-PIP-a) upozorio je na činjenicu da cijela elektro-energetska mreža Istre ovisi o jednom dalekovodu ide preko Učke. Stoga smatra ta kritična infrastruktura ne bi trebala ovisiti samo o jednom izvoru te bi se trebalo ulagati u nju kako bi Istra imala dovoljno električne energije.
Rada Borić (Klub Možemo!) rekla je da, iako zakon jača otpornost infrastrukture, ne uzima dovoljno u obzir ekološku dimenziju jer se otpornost na klimatske promjene spominje samo usutno.
Trebalo bi jasno definirati na koji način subjekti moraju smanjiti ekološki otisak i prilagoditi se ekstremnim vremenskim uvjetima, rekla je.
Upozorila je da je kritična infrastruktura u rukama privatnih kompanija uključujući energetiku i digitalne komunikacije. Smatra da to može ugroziti digitalni suverenitet građana podsjetivši i na kibernetički napad na KBC Rebro u kojem su hakeri preuzeli osjetljive podatke pacijenata i paralizirali zdravstveni sustav.
I Marijana Puljak (Klub Centra) upozorila je na kibernetičke hakerske napade na KBC Zagreb, na Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (HANFA) incidente u Ministarstvu financija, u Poreznoj upravi i slično.
Ti primjeri pokazuju da državne institucije nisu spremne odgovoriti na suvremene kibernetičke prijetnje, upozorila je.
