Indexov članak “People talking about : Kako se varalo na Facebooku” bio je glavna tema četvrtka među social media community zajednicom.
Matija Babić ponovo je pogodio u žicu koja boli mnoge, u ovom slučaju domaće community managere, a zove se “kupnja lažnih fanova” kojem pribjegava jedna od
agencija koja se bavi tim poslom time nanoseći štetu ostalima u poslu, ali i banalizirajući čitav posao koji se vrti oko vođenja profila na društvenim mrežama. Svi pričaju o tome, ali rijetko to izađe na vidjelo, prvenstveno zbog činjenice da smo malo društvo u kojem se rijetki odvaže zamjeriti nekom, jer “tko zna kad će zajedno raditi”. Rasprava na LinkedIn mreži o slučaju kupnje fanova imala je jedinstven zaključak: to se NE radi.
Zašto su se fanovi kupovali?
Iz dva razloga: pojedini klijenti traže da community manager obavezno dosegne njihovih zamišljen broj fanova, unatoč preporukama da se broj fanova ne uvjetuje kao najbitniji čimbenik. Jak brend želi jaku zajednicu, no je li zajednica jaka samo na brojkama? Neke, da. I to im se obija o glavu.
Kad community manager ne može prirodnim putem, odnosno svakodnevnim radom, dosegnuti često iracionalno visok broj željenih fanova, ostaje mu da s dignitetom kaže klijentu kako ne može isporučiti cilj i objasniti mu čitav pro and cons, ili da odabere lakši put, ode na jedan od servisa na internetu, i kupi 100.000 fanova koji su samo naizgled pravi Hrvati. Ti lažni profili imaju i po nekoliko fotografija i po nekoliko prijatelja, ali jednom kad su kupljeni – oni su zapravo mrtvi. No klijent zadovoljno trlja ruke jer je po broju fanova jači od konkurencije.
I tu dolazimo do nesrazmjera između broja fanova i interakcije na Facebook stranici. Ako imate 100.000 fanova i 10 tisuća aktivnih fanova, vaša interakcija će biti veća od stranice koja ima 200.000 fanova (od kojih je 50 ili 100.000 lažnih) i jednako 10.000 aktivnih fanova. Ova prva stranica je uspješnija i ima bolji page rank te se češće prikazuje fanovima, i u konačnici je korisnija za brend. U ovom slučaju vrijedi ' manje je više.'
Informacije o interakciji bile su dugo vidljive samo administratorima stranica, koji su mogli vidjeti koliki im je feedback na određeni post, te koliko im raste ili pada interakcija u koju ulaze LIKE-ovi, komentari, shareovi…Alati za mjerenje interakcije na društvenim mrežama, poput Socialnumbers-a ili SocialSensea, koji su se pojavili ove godine, ukazali su da kod pojedinih stranica nešto nije u redu. Interakcija je bila grozna na jednoj stranici koja ima preko 300.000 fanova. Imali su manji broj LIKE-ova i komentara od konkurentske stranice koja je imala duplo manje fanova, pa su krenuli u nabrijavanje i prikupljanje LIKEova i komentara na prilično banalne načine, potpuno irelevantne za brend, te time uspjeli podići interakciju.
Nova opcija 'People talking about' uvela je novu pomutnju. Sad svi vide interakciju, i to odmah ispod broja članova. No znači li ogromna razlika u tim brojkama nužno i da su svi fanovi kupljeni? Apsolutno ne.
Kako je Index napisao, “na Facebook stranicama ispod ukupne brojke 'likeova' prikazuje se broj stvarnih ljudi koji za pojedinu stranicu pokazuju interes. 'People talking about' formula mjeri aktivnost korisnika na pojedinoj stranici, uključujući spominjanje stranice na svom profilu, linkanje, komentiranje itd.” Dakle, jasno je kako nova metrika ponajprije govori o tome tko ima dobru publiku, aktivne fanove ili agilne community managere.
Tako Index ima 37.000 fanova i 11.214. ljudi koji pričaju o tome, dok Konzum kojeg su naveli kao primjer ima 94.630 fanova i samo 550 ljudi koji priča o tome. No sličan nesrazmjer u brojkama ima i stranica predsjednika Ive Josipovića, koja broji 70.615 fanova, dok samo 1,911 ljudi priča o tome. A potonja stranica je prema metrici DRAP-ovog alata SocialSense, koji prati i analizira interakcije na društvenim medijima- najbolja hrvatska Facebook stranica!
U čemu je kvaka?
“Jedno bitno pojašnjenje ove metrike: U “People are talking about” radi se o broju interakcija (lajkova, komentara, postanja na zid, stavljanje slika itd) u zadnjih tjedan* dana. Ivo Josipović ima najkvalitetniju stranicu koju prati SocialSense s obzirom na broj interakcija po jednom postu - ima 16 puta više lajkova i 6 puta više komentara od prosjeka. Tih postova nema puno pa su tjedne statistike razvodnjene. U zadnjih tjedan dana na stranici objavljen samo jedan post koji je imao 1598 lajkova, 166 komentara i 109 dijeljenja statusa, što otprilike odgovara ovom broju od 1911 'people are talking about,' “objasnio je Davor Runje iz DRAP-a, navodeći kako bi “u slučaju stranica koje objave po nekoliko desetaka statusa tjedno, ovaj postotak ipak morao biti puno veći nego u slučaju stranica koje objave samo jedan status u istom periodu.”
Objašnjavajući u svom komentaru na Facebooku, Runje je i objasnio zašto Index ima tako visok broj broj “ljudi koji o tome pričaju”: “ Oni su tek krenuli pa im se svaki novi fan u zadnjih tjedan dana broji u 'people talking about'. Treba pričekati da se baza stabilizira.”
eZadar je u svom članku analizirao više domaćih Facebook profila, pa ako vas zanimaju brojke, lijepo su ih posložili sve na jednom mjestu. U komentarima istog članka objašnjeno je ono najbitnije: Facebookov 'People are talking about' mjeri broj korisnika koji su u tjedan dana imali neku interakciju ili su postali fanovi. Dakle, taj podatak nikako ne govori o tome je li preostali broj fanova kupljen, već ukazuje na činjenicu da većina fanova nije aktivno. Svi mi koji imamo profile na Facebooku sigurno smo fanovi na desetke ili stotina stranica, a sigurno nismo svakodnevno ili tjedno aktivni na njima.
Polazimo li od vlastite aktivnosti na Facebook stranicama, shvaćamo u čemu je kvaka. U neangažiranosti fanova. Zašto je to tako tako? Ili smo postali fanovi po nekoj inerciji, ili zbog nagradnih igara, ili nam je ta stranica bila zanimljiva u određenom razdoblju (npr. pred izbore), ili joj je pao page rank pa ju manje vidimo u News Feedu...ili..ili...problem je tu, ali nemojmo optuživati druge odmah da su kupili sve neaktivne fanove. Radije razmislimo što treba učiniti da ih se re-aktivira.
