Američki FBI nedavno je povodom početka školske godine upozorio roditelje kako će njihova djeca, zato što dio nastave seli online, mnogo vremena provoditi na internetu, te će biti više izložena seksualnim predatorima. Također, upozorili su na to da i predatori sada rade od kuće te nemaju kolege pored njih koji će pratiti što rade, pa su i oni online više vremena, a to bi mogli iskoristiti za komunikaciju s djecom, odnosno zlostavljanje i grooming.
Provjerili smo kakva je situacija u Hrvatskoj, odnosno kako je karantena tijekom koje su djeca dosta vremena provela kod kuće i na internetu utjecala na njihovu izloženost brojnim potencijalnim opasnostima na internetu te je li zbog činjenice da će dio školaraca dio nastave ponovno slušati online (ako završe u samoizolaciji) povećana opasnost da bi mogli postati žrtve predatora.
Nažalost, pandemija i lockdown itekako su ostavili traga na djeci, komentirala je u razgovoru za Zimo Hana Hrpka, prof. psihologije i predsjednica Hrabrog telefona. Zatvorenost obitelji u četiri zida dovela je do porasta nasilja i na internetu, ali i u obitelji: Takav porast osjetili smo i u pozivima Hrabrom telefonu, koji su za vrijeme pandemije postali 'ozbiljni'. Djeca, mladi, ali i roditelji zovu nas sve više zbog loših odnosa unutar obitelji, nasilja unutar obitelji i od roditelja prema djeci, međusobno nasilja među roditeljima te nasilja među braćom i sestrama. Također, sve nas više zovu zbog teškoća mentalnog zdravlja djece i mladih.
Djeca, koja često i inače previše vremena provode u virtualnom svijetu, tijekom lockdowna u potpunosti su se prebacila na život online, u kojem su ne samo više komunicirali i igrali se već i učili. Kako su i njihovi roditelji u to vrijeme često bili zauzeti poslom, nisu mogli provjeravati što njihova djeca rade na internetu, a cijela je ta situacija počiniteljima seksualnog zlostavljanja djece omogućila pristup široj skupini potencijalnih žrtava. Neke su međunarodne organizacije od početka pandemije upozoravale na povećani rizik štetnosti virtualnog svijeta, a kako je za Zimo komentirala Ella Selak Bagaric, psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, podaci Europola ukazuju na povećanje razmjene slika seksualnog iskorištavanja djece preko interneta u doba pandemije.
Grooming
Kako bi se približili djeci, seksualni predatori koriste se taktikom tzv. groominga, odnosno vrbovanja. Taj proces često traje mjesecima, počinitelji su vrlo strpljivi i temeljiti i puno vremena troše kako bi izgradili odnos povjerenja s djetetom. Prvi kontakt predatora i djece najčešće se ostvaruje upravo preko interneta, često npr. i komunikacijom unutar videoigara koju roditelji ne mogu otkriti. Zlostavljač će djetetu laskati, poklonit će mu puno pažnje te dijeliti s djetetom svoje probleme da pokaže razumijevanje, opisala je Marija Renić iz Rode česti obrazac ponašanja napadača.
Oni se na internetu također često pretvaraju da su djeca, a nakon uspostavljanja povjerenja, koje može uključivati i okretanje djeteta protiv svojih roditelja, taj odnos često poprima oblik tzv. sextortiona. Napadač će zatražiti od djeteta da mu pošalje svoje intimne fotografije, a nakon toga će ga ucjenjivati u svrhu pridobivanja više takvih sadržaja ili prisile na seksualne aktivnosti uživo.
Naše istraživanje upućuje na to da gotovo 60 posto adolescenata u Hrvatskoj prima seksualno sugestivan sadržaj u porukama, fotografijama ili videima, 5 posto ih šalje, a 17 posto ih prosljeđuje, dok je gotovo svaki peti adolescent sekstao (slao i/ili primao seksualno sugestivne sadržaje) pod nagovorom ili prisilom, od čega je 5 posto adolescenata to činilo sa znatno starijom osobom, objasnila je stanje u Hrvatskoj Ella Selak Bagaric. Dodaje kako je prema istraživanju Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba iz 2019. čak 35 posto mladih otišlo na susret s osobom koju su upoznali na internetu. Upozorava i na to da mnogi roditelji nisu bili svjesni toga da im se djeca nalaze s osobama koje su upoznale preko interneta, kao što često nisu upoznati ni s time da su im bile dostupne fotografije seksualnog sadržaja i da su primali takve poruke.
Kako prepoznati djecu koja su postala žrtve groominga
Znakovi koji upućuju na zlostavljanje različiti su i često ovise o dobi djeteta, intenzitetu i trajanju zlostavljanja, stupnju bliskosti sa zlostavljačem te načinu suočavanja sa zlostavljanjem. Npr. to može biti tajnovitost i izolacija, tjeskoba, napadi panike, autoagresivno ponašanje, gubitak interesa za aktivnosti u kojima su ranije uživali, agresivno ponašanje prema članovima obitelji prijateljima, strah od određenog prostora ili mjesta ili ostajanja s određenom osobom nasamo. To mogu biti tjelesni znakovi, poput neuobičajenih zdravstvenih problema, teškoće sa spavanjem, teškoće hranjenja, regresija u ponašanju, seksualizirano ponašanje, teme, crteži ili igra ili postavljanje neuobičajeno mnogo pitanja o ljudskoj seksualnosti, više nego što se očekuje za određenu dob, objasnila je Ella Selak Bagaric.
Ako roditelji primijete takve probleme koji ukazuju na zlostavljanje, trebaju potražiti pomoć, ali i prijaviti nepodobni sadržaj i zlostavljača te sačuvati poruke, fotografije, podatke s online platformi i slično. Naime, prijavama zlostavljača roditelji neće spasiti samo svoje dijete, već i brojne druge potencijalne žrtve seksualnih predatora.
Zlostavljača treba prijaviti nadležnim institucijama ili putem red buttona, a savjete i pomoć roditelji i djeca mogu dobiti na Hrabrom telefonu (broj - 116 111), putem Centra za sigurniji internet (csi.hr) i u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.
Prevencija
Jedan od problema prilikom otkrivanja zlostavljanja djeteta jest što mnogi roditelji očekuju da će se dijete koje je doživjelo zlostavljanje samoinicijativno otvoriti njima ili nekoj drugoj osobi od povjerenja, no zlostavljač često prijeti djetetu ili ga potkupljuje te traži da nikome ne govori o zlostavljanju.
Zato je iznimno važna prevencija, odnosno odnos povjerenja roditelja i djece. Isto tako, roditelji ne trebaju čekati da ih dijete pita ili samo traži razgovor o tim temama. Najopasniji je stav 'to se događa nekom drugom i moje je dijete sigurno'. Vijeće Europe preporučuje roditeljima razgovor s djecom o tome s kime razgovaraju na internetu, što rade, koje stranice posjećuju i u koje vrijeme, da ih nauče o sigurnom korištenju tehnologija te o onome što predstavlja rizik – poput davanja osobnih podataka te slanja videa ili fotografija osobnih sadržaja, objasnila je Ella Selak Bagaric.
Dodala je kako je zadatak današnje generacije roditelja da uhvate korak sa svojom djecom, kojoj je korištenje suvremenih tehnologija nešto potpuno prirodno s čime odrastaju, no nemaju životno iskustvo niti razvojno uvjetovane sposobnosti prepoznati opasnost ako ih se ne pouči o tome.
Trebamo edukacijom i razgovorom učiniti da tehnologija omogući djeci prednosti, a to su istraživanje, povezanost s okolinom, igra, te ne dopustiti da je virtualni svijet djeteta nešto daleko od naših očiju i odgovornosti. Danas o vremenu koje dijete provodi na internetu treba razgovarati na jednak način kao što to činimo kada dijete pitamo kako je bilo u školi. Mislim da je važno i da roditelju znaju kako mnoga djeca šute i zbog straha od kazne, ili straha da im se neće vjerovati ako se otvore, ili pak od posljedica koje će razotkrivanje donijeti.
Edukacija
Educiranje djece o korištenju interneta, ali i opasnosti koje vrebaju s mreže treba početi od malih nogu, kako bi bili spremni za sve izazove koje donosi odrastanje u digitalnom dobu. Ta edukacija nije potrebna samo djeci već i roditeljima koji nisu svjesni kakve opasnosti prijete jednom kada svom djetetu daju mobitel i tablet. Dajući djetetu gadgete u ruke bez nadzora i bez upozorenja o opasnostima, roditelji u biti virtualno otvaraju vrata svog doma i djetetove intime svima onima koji za dijete predstavljaju opasnost.
Upravo zato Roda već godinama provodi radionice i odgovornoj uporabi interneta u vrtićima diljem Hrvatske u kojoj se educiraju djeca i njihovi roditelji, kao i odgojitelji. Udruga je u svrhu sigurnijeg korištenja interneta početkom godine izdala i brošuru za roditelje djece predškolske dobi i prvašića, a mi vam preporučujemo da je pročitate i proučite.
