Je li vam pametni telefon nadohvat ruke? Napravite eksperiment. Spremite ga u torbu, ladicu, negdje izvan dohvata i daleko od pogleda.
Sad promatrajte koliko će vremena proći prije nego što osjetite potrebu da pogledate je li vam stigla notifikacija.
Ne morate brinuti, niste jedini. Ili možda ipak morate?
Većinu odluka donosi „stari mozak“
Korištenje psihologije u oglašavanju je neupitno. Od korištenja boja i slika kako bi evocirali određene emocije, do toga da se koristi načelo deficita ili aludira na strah jer je pesimizam snažniji okidač od optimizma. (samo pogledajte rečenicu u odjeljku iznad)
Moderna psihologija predlaže da ljudski mozak ima tri (figurativna) dijela:
1. Novi mozak u kojem procesuiramo racionalne podatke
2. Srednji mozak u kojem osjećamo
3. Stari mozak koji uzima inpute iz novog i srednjeg mozga i donosi odluke
Postoje razne psihološke tehnike kojima možemo utjecati na stari mozak, i dobri marketeri znaju kako ih koristiti. No korištenje psihologije u digitalnom svijetu nije ograničeno na oglašavanje.
Hakiranje mozga
Znamo kako su društvene mreže besplatne za korisnike, budući da ih financiraju kompanije koje se tamo oglašavaju. No, osvijestimo li da se oglašivačima prodaje naša pažnja i vrijeme, naše očne jabučice, možemo li i dalje ostati u uvjerenju da su za nas društvene mreže besplatne?
Tvrtke koje proizvode aplikacije ulažu značajne resurse kako bi „hakirale naš mozak“, odnosno maksimalno produžile vrijeme koje provodimo u njihovim aplikacijama. U rujnu ove godine u emisiji Andersona Coopera gostovao je Tristan Harris, bivši Product manager u Googleu. Tom prilikom Harris je ukazao na neke od tehnika koje se koriste na nama.
Otvori i dobij
Twitter koristi strategiju igre na sreću i daje odmak od jednu do dvije sekunde za prikazivanje notifikacija. Otvorili smo stranicu – započeli smo igru. Neizvjesno je što ćemo dobiti.
Instagram ne šalje sve notifikacije u stvarnom vremenu, već čeka te ih šalje grupirano u jednom naletu, sve prema izračunu algoritma koji procjenjuje kada je za to najbolje vrijeme. Rezultat je dulji boravak u aplikaciji i pregledavanje sadržaja.
Snapchat koristi streakove, koji pokazuju broj uzastopnih dana unutar kojih dvoje ljudi izmjenjuju poruke. Činilo se to nama kao ludost ili ne, mladež u tolikoj mjeri ne želi izgubiti svoj „streak“ da daju svoje lozinke drugima kako bi umjesto njih slali poruke kad oni to ne mogu.
Postoji li slobodna volja?
Moralnost ovakvih strategija u dizajnu je upitna, kaže Harris. Jesu li implementirane s namjerom da nam pomognu u našoj svakodnevici, ili im je svrha da nas navuku na korištenje proizvoda? Njihov rezultat svakako utječe na naše misli, akcije i osjećaje, pa se moramo zapitati: programiraju li tvrtke aplikacije - ili nas?
Želite li saznati više o ovoj temi, posjetite ovogodišnji DAMconf, regionalnu konferenciju za digitalno oglašavanje i marketing koja se održava 16. studenog 2017. u Zagrebu. (www.damconf.com)
Najavu pogledajte u videu:
