Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama iz 2015. godine države svijeta pristale su na ograničenje procesa globalnog zagrijavanja planeta znatno ispod 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje (mjerenja između 1850. do 1900.), po mogućnosti do 1,5 Celzija.
Izgledi da globalna temperatura prijeđe 1,5 Celzija iznad predindustrijskih razina u najmanje jednoj godini između 2022. i 2026. iznose oko 50 posto, objavila je Svjetska meteorološka organizacija UN-a u godišnjem ažuriranom biltenu o klimi.
Premda su se svjetski čelnici Pariškim sporazumom obvezali da će spriječiti dugoročno prekoračenje praga od 1,5 Celzija, dosad nisu uspjeli smanjiti emisije koje dovode do globalnog zatopljenja.
Zbog aktualnih aktivnosti u svijetu i trenutačnih politika svijet bi se do kraja stoljeća mogao zagrijati za oko 3,2 Celzijeva stupnja, upozoravaju znanstvenici WMO-a, smatrajući da se ta vjerojatnost s vremenom povećava.
Kršenje obveza iz Pariškog sporazuma
Prosječna temperatura od 1,5 C iznad predindustrijske razine tijekom višegodišnjeg razdoblja značila bi kršenje pariškoga cilja.
WMO upozorava i na to da postoji 93 posto šanse da najmanje jedna godina između 2022. i 2026. postane najtoplija dosad te tako nadmaši neslavni rekord postignut 2016.
I izgledi da petogodišnji prosjek temperature za razdoblje od 2022. do 2026. bude viši od onoga izmjerenog u posljednjih pet godina (od 2017. do 2021.) također iznose 93 posto.
No istodobno to ne znači da će svijet prijeći dugoročni prag zatopljenja od 1,5 Celzija, što su ga znanstvenici postavili kao gornju granicu koja će omogućiti da se izbjegnu katastrofalne klimatske promjene.
Jedna godina prekoračenja temperature iznad 1,5 C ne znači da smo prekoračili kultni prag Pariškog sporazuma, ali nam ukazuje na to da se sve više približavamo situaciji u kojoj bi temperatura od 1,5 Celzija mogla biti prekoračena na dulji period, rekao je Leon Hermanson iz britanske Meteorološke službe, koji je vodio izvješće.
No studija istodobno pokazuje da smo bliže privremenom postizanju nižih temperaturnih ciljeva zacrtanih Pariškim sporazumom, rekao je glavni tajnik šef WMO-a Petteri Taalas.
1,5 stupnjeva Celzija nije tek neka nasumična statistika. To je indikator točke u kojoj će klimatski utjecaji postati sve štetniji za ljude, ali i za cijeli planet, kazao je.
Vjerojatnost kratkoročnog prekoračenja 1,5 Celzija raste od 2015.
Vjerojatnost kratkoročnog prekoračenja temperature od 1,5 Celzija postupno raste od 2015. Znanstvenici su 2020. takve izglede procijenili na 20 posto te su ih prošle godine revidirali na 40 posto.
Znanstvenici se slažu da čak i jedna godina u kojoj će temperature porasti za 1,5 C može imati strašne posljedice, poput uništenja koraljnih grebena ili smanjenja ledenog pokrivača Arktika.
Sve dok nastavljamo s emisijom stakleničkih plinova, temperature će nastaviti rasti. Usto će oceani i dalje postajati topliji i kiseliji, morski led i ledenjaci će se i dalje otapati, razina mora će nastaviti rasti, a vremenske prilike će postajati sve ekstremnije. Zatopljenje Arktika je nesrazmjerno visoko i ono što se ondje događa utječe na sve nas, rekao je Taalas.
Kada se govori o dugoročnom prosjeku, prosječna globalna temperatura sada je oko 1,1 Celzija viša od predindustrijskog prosjeka. Predviđa se da će godišnja srednja globalna temperatura za svaku godinu između 2022. i 2026. biti između 1,1 C i 1,7 C viša od predindustrijskih razina.
Gubici i štete povezani s klimatskim promjenama, uključujući i pogoršanja, već su prisutni, a neki od njih u doglednoj su budućnosti vjerojatno nepovratni, rekao je Maxx Dilley, zamjenik direktora za klimatske promjene u WMO-u.
Važno je upamtiti da ćemo, nakon što dosegnemo prosječnu globalnu temperaturu od 1,5 Celzija, trpjeti sve gore klimatske utjecaje kako se budemo približavali temperaturama od 1,6 C i 1,7 C, kao i svakim sljedećim povećanjem, rekla je Kim Cobb, znanstvenica s Tehnološkog instituta Georgije.
