Zemlja prolazi kroz tešku krizu bioraznolikosti i ona će se nastaviti u narednim desetljećima. Ipak, u Ujedinjenim narodima imaju plan, a njega je UN-ovo tijelo zaduženo za biološku raznovrsnost objavilo u ponedjeljak.

Iako je postojao i sličan plan predstavljen još 2010. godine, njegovi ciljevi, odnosno većina njih, nije ostvarena do 2020. godine tako da svijetu sad prijeti nezapamćeno izumiranje vrsta, nestajanje čitavih ekosustava i teške posljedice po opstanak samog čovječanstva.

Bioraznolikost i prednosti koje ona omogućava, osnova su opstanka čovjeka i zdravog planeta. Unatoč stalnim naporima, bioraznolikost diljem svijeta propada, a to propadanje će se nastaviti ili još i pogoršati ako nastavimo s pristupom sve po starom, stoji u nacrtu novog plana iz UN-a.

Cilj nove UN-ove konvencije jest stabilizirati krhkost bioraznolikosti na Zemlji do 2030. godine te omogućiti ekosustavima da se oporave do 2050. godine kako bi se ostvarila vizija skladnog života s prirodom. No, da bi se ti ciljevi ostvarili potrebna su hitna djelovanja na lokalnoj i globalnoj razini.

Za iduće desetljeće postavljeno je 20 ciljeva, koji se kreću od smanjenja emisije ugljičnog dioksida do održivosti prehrane.

Jedan od ciljeva je i da se područjima iznimno važnima za održavanje bioraznolikosti na planetu da zaštićen status te da se zapravo 30 posto planeta proglasi zaštićenim područjima do 2030. godine. Najmanje 10 posto tako zaštićenih područja, predlaže se u planu, trebalo bi biti strogo zaštićeno.

Među ciljevima jest i smanjenje zagađenja od biocida, plastičnog otpada i prekomjernih nutrijenata za najmanje 50 posto.

Isto tako, tu je i osiguranje da se trgovina divljim vrstama mora odvijati na legalan i održiv način, što će dovesti i do veće održivosti ekonomskih sektora i individualne potrošnje.

Neki od ciljeva se fokusiraju i na kvalitetu ljudskog života, poput omogućavanja bolje zaštite hrane i pitke vode za većinu ranjivih zajednica, što bi smanjilo sraz između čovjeka i divljine.

Nacrt plana trebao bi biti dovršen i usvojen u listopadu 2020. godine u kineskom gradu Kunmingu.

Usred izumiranja stručnjaci upozoravaju i pričaju sa zidom?

Znanstvenici već godinama upozoravaju da se nalazimo usred novog vala izumiranja, šestog po redu u povijesti planeta te da je riječ o prvom koje je uzrokovano djelovanjem čovjeka.

Primjerice, svega jedna generacija nas dijeli od mogućeg nestanka slonova s lica Zemlje. Populacija vodozemaca se raspada, a klimatske promjene zagrijavaju oceane i čine ih kiselijima, prijeteći uništenjem koraljnih grebena.

Čak osam milijuna vrsta na Zemlji trenutno je suočeno s mogućim izumiranjem, mnoge od njih u narednim desetljećima, upozoravaju iz UN-a. Šanse za izumiranje vrsta na globalnoj razini tisućama su puta veće nego što su bile u posljednjih 10 milijuna godina.

Jedan od velikih problema jest i porast populacije čovječanstva, što povećava potražnju za svim resursima kojih je sve manje.

UN upozorava da bi broj ljudi u svijetu do 2030. mogao narasti na 8,6 milijardi, a do 2050. i na 9,8 milijardi ljudi, što će imati drastične posljedice na potražnju za resursima svih mogućih vrsta.

Izvor: CNN