Način na koji doživljavamo usamljenost razlikuje se od osobe do osobe, ali može imati duboke posljedice, osobito na naše zdravlje.
Usamljenost je osjećaj koji ćemo svi doživjeti u nekom trenutku svog života. Osjećamo se usamljeno zato što nemamo dovoljno društvene interakcije, rekla je Lisa Gunn, voditeljica prevencije mentalnog zdravlja u najvećoj dobrotvornoj zdravstvenoj organizaciji u Velikoj Britaniji Nuffield Health.
Usamljenost ne znači samo biti fizički odvojen od drugih. Usamljenost je emocionalno stanje koje uključuje osjećaj nepovezanosti ili mentalne odvojenosti. To ima smisla s obzirom na to da nas sada više nego ikada oblikuje društveno okruženje i priroda veza, dodaje.
Dakle, koji su različiti načini na koje usamljenost može utjecati na vaše zdravlje? Zdravstveni stručnjaci naveli su sve što trebate znati.
Što može uzrokovati usamljenost?
Gunn kaže da se možete osjećati usamljeno jer se ne viđate dovoljno s drugima.
Pojačani osjećaj usamljenosti čest je u ljetnim mjesecima kada se čini da svi uživaju u odmoru s prijateljima, a vi nemate s kime stvarati takve uspomene, rekla je Gunn.
Ponekad se također možete osjećati usamljeno kada ste u društvu. Gunn kaže da je to obično popraćeno osjećajem praznine ili nepovezanosti.
Određeni životni događaji poput prekida veze, teškog gubitka ili odlaska u mirovinu mogu biti razlog zbog kojega se osjećate usamljeno. Kad nekog ili nešto izgubimo možemo odjednom postati manje društveni, kaže Gunn.
Također postoje slučajevi kada vrijeme provedeno u društvu može izazvati osjećaj usamljenosti. Na primjer, imati dijete ili započeti novi posao može značiti nove društvene krugove, ali oni ne moraju nužno zadovoljiti naše društvene potrebe, ističe.
Bolesti srca i moždani udar
Glavna farmaceutkinja u Pharmici Carolina Goncalves kaže da usamljenost, osobito kronična usamljenost, može imati negativan utjecaj na naše zdravlje.
Istraživanja pokazuju da su usamljenost i loši društveni odnosi povezani s povećanim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara, kaže.
Kronična usamljenost može uzrokovati psihološki stres, podižući razinu hormona stresa, što s vremenom može oštetiti arterije, što dovodi do stanja poput hipertenzije i ateroskleroze.
Proizvodnja upalnih citokina
Osim toga, Goncalves je također rekla da istraživanja pokazuju da stres i društvena izolacija mogu povećati proizvodnju upalnih citokina (signalnih proteina koji kontroliraju upalu).
Pojačana upala može pospješiti rast plakova, olabaviti plak u arterijama i izazvati krvne ugruške, što može doprinijeti razvoju i napredovanju bolesti srca i moždanog udara, rekla je.
Stres
Zbog povećanog stresa uzrokovanog usamljenošću, mnogi stječu navike poput pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola kako bi pokušali blokirati osjećaj usamljenosti. Ove navike štetno utječu na zdravlje.
Pušenje može oštetiti krvne žile i suziti arterije, povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara. Kemikalije u cigaretama, poput nikotina i ugljičnog monoksida, povisuju krvni tlak i smanjuju kisik u krvi, opterećujući srce, rekla je Goncalves.
Opijanje može dovesti do visokog krvnog tlaka jer stimulira simpatički živčani sustav, što uzrokuje brže kucanje srca i sužavanje krvnih žila, nadodaje.
Depresija
Gunn tvrdi da kronična usamljenost može utjecati na naše tjelesno zdravlje kao i na mentalno zdravlje, uzrokujući toliko štete koliko i pušenje 15 cigareta dnevno.
Povezana je s dvostruko većim rizikom od rane smrti u usporedbi s pretilošću te s visokim krvnim tlakom, povišenim kolesterolom, srčanim i moždanim udarima, naglašava.
Društveni utjecaj usamljenosti također se ne može zanemariti. Osjećaj izoliranosti može dovesti do povećanog rizika od problema s mentalnim zdravljem poput depresije, kaže Dunn.
Dijabetes tipa 2
Istraživanje je pokazalo da usamljenost može povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
Istraživanje je pokazalo da je osjećaj usamljenosti povezan s 14 posto većim rizikom od dijabetesa tipa 2. Razlog tomu mogla bi biti veća razina stresa povezana s usamljenošću, rekla je Goncalves.
Veće razine stresa rezultiraju povišenim razinama kortizola, što može povećati razinu šećera u krvi i inzulinsku rezistenciju, što uzrokuje dijabetes tipa 2, dodala je na kraju.
