Ova je godina za tvrtku Elektronički računi označila otvaranje potpuno nove stranice u svom poslovanju. Kompanija je postala jedini licencirani pružatelj dviju temeljnih platnih usluga koje su definirane revidiranom Direktivom o platnim uslugama Europske unije (PSD2) - usluge iniciranja plaćanja (PIS Payment Initiation Service) i usluge dohvaćanja informacija o stanju bankovnog računa (AIS - Account Information Services) koje su ujedinjene u brend ePlati.
Tim povodom razgovarali smo s izvršnim direktorom kompanije Markom Emerom koji se pohvalio kako su s novim rješenjem postali institucija za platni promet te su se spojili s vodećim poslovnim bankama putem API sučelja i započeli integraciju u više od 360 partnerskih računovodstvenih i poslovnih rješenja, koji su integrirani u mojeRačun mrežu. Korisnici njihovih rješenja sada će moći ne samo plaćati naloge direktno iz tog softvera, nego će automatski zaprimati informacije o svakoj promjeni po bankovnom računu, a da ne ulaze u internetsko bankarstvo.
Kakve promjene ePlati donosi knjigovodstvenim servisima i kompanijama?
Trenutno je u Hrvatskoj oko četiri tisuće računovodstvenih i knjigovodstvenih servisa koji često kao problem navode kašnjenje kod dostave poslovnih dokumenata. Nerijetko se događa da, zbog velikog obujma posla, izvode i račune poduzetnici dostavljaju svega dan ili dva prije predaje PDV-a.
Aktivacijom ePlati (AIS) knjigovođe za svakog klijenta mogu dobiti izvještaj o stavkama prometa po računu na svoj zahtjev, jednim klikom ili u unaprijed zadano vrijeme, i to direktno u računovodstveni softver, neovisno o tome imaju li tri ili 303 klijenta. Servisi više neće u dva dana knjižiti mjesec dana izvoda, nego će sami birati dinamiku zaprimanja prometa po računu svojih klijenata. Isto tako, poduzetnik može ovlastiti knjigovođu da za njega plaća kroz PIS, što će ponovno skratiti proces ulogiravanja u veliki broj net bankinga i pamćenja lozinki na dva koraka – iniciraj i autoriziraj plaćanje.
Sve benefite njihove nove usluge Emer je opisao na konkretnim primjerima.
Za uslugu iniciranja plaćanja: Korisnik (tvrtka, općina, institucija, udruga…) zaprimi i odmah knjiži račun, ponudu ili bilo koju drugu knjigovodstvenu ispravu koja je temelj plaćanja (to mogu biti i putni nalozi ili plaće) i odluči je odmah platiti. Kada bi to činio internetskim bankarstvom, može ili ručno upisati podatke s računa ili u svom računovodstvenom programu generirati nalog za plaćanje koje će učitati u internetsko bankarstvo kako bi ga platio. U oba slučaja, prvi korak je ulogiravanje u net banking, što i nije problem ako koristi jednu poslovnu banku. Ako ih koristi tri, četiri ili pet, jasno je da će doći do frustracije. Kroz ePlati tih nekoliko koraka se svodi na dva – iniciraj i autoriziraj plaćanje.
Korisnik knjiži račun ili putni nalog u računovodstvenom programu i automatski zadaje nalog za plaćanje, birajući u računovodstvenom programu s kojeg bankovnog računa će obaviti plaćanje. ePlati (PIS) provodi analizu rizika i mjere sprječavanja zloporabe i pranja novca pa provjerenu platnu transakciju dostavlja u banku, koja provjerava autorizaciju klijenta i trenutno provodi platnu transakciju. Status provedbe naloga također se dobiva direktno u računovodstveni softver. Treba istaknuti da se kroz ePlati (PIS) mogu zadavati i nalozi s tekućim ili budućim datumom plaćanja.
Za uslugu informiranja o bankovnom računu: Subjekti s računima u više poslovnih banka ne moraju više puta u danu provjeravati internetska bankarstva kako bi utvrdili stavke prometa i stanje po računima jer im ePlati (AIS) informacije o prometima dostavlja automatski u računovodstveni softver. U široj primjeni ePlati (AIS) će omogućiti i automatsko knjiženja izvoda; subjekt će zadati nalog u ePlati (AIS) da sustav u određeno vrijeme povuče sve izvode o prometima po bankovnim računima i sam ih proknjiži na unaprijed određena konta.
Tu će veliku prednost osjetiti i tvrtke koje imaju veliki broj promjena po računima; više neće raditi u prošlosti, danas knjižiti izvode za prethodni dan ili mjesec, već će informaciju o svakoj uplati, sa svih poslovnih računa tvrtke, zaprimati u stvarnom vremenu, direktno u svoj poslovni ili računovodstveni program. Informacija o stanju na računu u stvarnom vremenu osnovni je preduvjet za kvalitetno upravljanje novčanim tijekom, zato je važno da se planiranje plaćanja ne temelji na informacijama od prethodnog dana i to je ono što je definitivno jedna od ključnih značajki ePlati AIS usluge - integrirana u računovodstveni program omogućuje menadžmentu da u svakom trenutku zna s koliko novca raspolaže, a da za tu informaciju nitko nije morao otvoriti internetsko bankarstvo.
Slovenija prva zemlja u strategiji širenja
Gledate li i izvan granica Hrvatske, tj. ima li ePlati potencijal i za širenje na europska tržišta?
Elektronički računi još od 2014. godine percipiraju čitavu Europsku uniju kao svoje tržište. Kao jedan od najvećih promotora digitalizacije i bespapirnog poslovanja, a podsjećam da smo upravo kroz infrastrukturu mojeRačun mreže doveli eRačun u 360 računovodstvenih softvera godinama prije nego je stupio na snagu zakon o obveznom eRačunu u javnoj nabavi, pružamo svoj know-how u brojnim europskim državama. Ne vidim zašto isto ne bismo mogli i s ePlati jer, kako je PSD2 direktiva “otvorila” banke kod nas, tako je isto učinila i u drugim zemljama članicama. Prva zemlja u našoj strategiji širenja bit će Slovenija.
Razmišljate li i o nekim novim uslugama, npr. za građanstvo?
Aktivno razvijamo usluge koje su usmjerene na B2C sektor; u mnogočemu je i ePlati primjeren za poslovanje s građanstvom jer je PSD2 direktiva, između ostalog, i revidirana kako bi se pojednostavila e-trgovina i povećala sigurnost digitalnog poslovanja. Kao licencirani pružatelj platnih usluga, kroz ePlati smo razvili mogućnost integracije usluge PIS u web shopove u kojem pravne ili fizičke osobe mogu inicirati/izvršiti plaćanje. To i nije novitet na tržištu jer su pružatelji platnih usluga nastalih nakon regulatornih unaprjeđenja u pravilu bili usmjereni na B2C, međutim mi sad prvi nudimo pojednostavljenje financijskih usluga u privatnom i javnom sektoru u svrhu automatizacije procesa i plaćanja i optimizacije poslovanja poslovnih subjekata.
Prije nekoliko godina stupila je na snagu izmjena direktive PSD2. Kakve promjene su od tada stupile na snagu u Hrvatskoj i što još možemo očekivati od fintecha u budućnosti.
Otvaranje bankarskih sustava tehnološkim kompanijama, otvorilo je mogućnost njihovim klijentima da dodatno automatiziraju platne procese i konzumiraju jeftiniju, dostupniju i učinkovitiju financijsku uslugu. U Europskoj uniji je, kao i na globalnoj razini, izrazito jak trend automatizacije plaćanja te porast broja instrumenata i pružatelja usluga plaćanja jer brojke govore kako je financijski sektor najveći korisnik digitalnih tehnologija i glavni pokretač digitalne transformacije gospodarstva.
Europa je prepoznala da je strateški važno poticati i ulagati u fintech radi jačanja kompetitivnosti, ali i jedinstvenog tržišta. Jedan od strateških ciljeva EU je da se napusti klirinški model gdje je platni sustav raspoloživ 365 dana, ali umanjen za 104 dana vikenda, ako ne razmatramo transakcije unutar iste banke. Umjesto toga, cilj je da se platne transakcije realiziraju u 10 sekundi i maksimalno pojednostave za krajnjeg korisnika; to znači da trebaju biti dostupne 24 sata, sedam dana u tjednu, a to je moguće isključivo kroz efikasne tehnologije koje pojednostavljuju platni promet. U tom smjeru će se i dalje razvijati fintech jer se, kroz unaprijeđeni regulatorni okvir, a trenutno je u tijeku revizija PSD2 direktive i govori se čak da će ići i PSD3, sve više razvijaju rješenja koja se temelje na digitalnoj identifikaciji, mobilnim aplikacijama, analitici velikih podataka, računarstvu u oblaku, lancu blokova (blockchain) i decentraliziranom vođenju evidencije transakcija.
Elektroničkim računima ePlati nije prva fintech usluga; prvi „izlet“ u fintech imali smo 2021. godine suradnjom na razvoju prve hrvatske platforme za otkup nedospjelih eRačuna, PlatiMe, na kojoj je u prvih godinu dana poslovanja izloženo više od 40 milijuna kuna, što je u prvom kvartalu 2022. godine već gotovo bilo premašeno. Riječ je o usluzi koja u Hrvatskoj do tada nije postojala, iako se u zapadnim zemljama sve više razvijaju takve fintech usluge, takozvane peer to peer platforme, koje omogućuju izravno financiranje između pojedinaca, bez potrebe za sudjelovanjem financijskih institucija. To je model koji omogućava brži i transparentniji postupak dolaska do izvora financiranja za korisnike, dok na strani ulaganja pruža mogućnost veće očekivane zarade u usporedbi s depozitom u banci.
