Industrija videoigara jedna je od rijetkih u Hrvatskoj koja bilježi konstantan rast. Hrvatski studiji koji se bave razvojem videoigara postali su prepoznatljivo ime u svijetu, a igre poput Serious Sama igraju se na svim kontinentima.

No, unatoč svemu tome, videoigre nisu bile priznate kao audiovizualna djelatnost u Hrvatskoj. Sve do prije nekoliko dana.

Nakon mnogo lobiranja i sastanaka, hrvatska je Vlada "otkrila" postojanje industrije videoigara i uvrstila videoigre u novi Zakon o audiovizualnim djelatnostima. Sabor je zakon izglasao prije ljetne stanke te sad možemo reći da su, barem zakonski, videoigre ravnopravne filmu i drugim audiovizualnim djelatnostima u Hrvatskoj.

Već smo pisali kako je Klaster hrvatskih proizvođača računalnih igara imao određene primjedbe na predloženi zakon pa smo ih zamolili za komentar novog Zakona.

Klaster hrvatskih proizvođača računalnih igara u svojim temeljnim ciljevima, među ostalim, ima promociju i prepoznavanje domaćih proizvođača kao i poticanje obrazovanja i boljih zakonskih i institucionalnih okvira za rad u ovoj djelatnosti. U trajanju javne rasprave Klaster je uputio brojne prijedloge i sugestije na nacrt novoga zakona kako bi on bio, što je više moguće, usklađen sa ostalim pozitivnim europskim praksama kada je u pitanju razvoj računalnih igara. Iako veliki dio naših sugestija nije uvršten u novi zakon, moramo reći da je Ministarstvo bilo vrlo otvoreno za našu problematiku te da su stavke koje su uvažene vrlo bitan prvi korak u pravome smjeru, ističu iz Klastera.

Dodaju i kako su prvi pozitivni efekti već vidljivi.

Osim prepoznavanja djelatnosti i njegovog potencijala, prve konkretne efekte smo vidjeli već kroz nedavno održan Javni poziv za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama, u koji su po prvi puta uvršteni i proizvođači igara. Nadamo se da ćemo uskoro svjedočiti potpisivanju prvih ugovora između Ministarstva kulture i studija za razvoj računalnih igara, kažu u Klasteru.

Iako je donošenje zakona pozitivan korak u pravom smjeru, to ne znači da je sve savršeno.

Zakonski i institucionalni okvir su definitivno nužni, no ne i jedini koji pokreću rast industrije. Dobra volja je iskazana i prvi koraci su napravljeni, što je vrlo pozitivno. No, pred nama su još brojne mogućnosti na koje je potrebno ukazivati kako bi se osigurala kvalitetna i dugotrajna osnova za zdravi rast, ponavljaju u Klasteru.

A kako bi industrija videoigra i dalje bilježila dobre rezultate potrebno je više od priznanja u zakonu.

Neke od bitnih stavki, ako govorimo o međunarodnom kontekstu i konkurentnosti Hrvatske su: Kako će, konkretno, računalne igre biti zastupljene i podržavane od strane Ministarstva kulture i HAVC-a? Hoće li se raditi na kompenzaciji dvostrukog oporezivanja koje pogađa proizvođače igara zbog nepostojanja sporazuma između Hrvatske i SAD-a? Hoće li se raditi na snižavanju visokih davanja na bruto plaće koje naš IT sektor čine nekonkurentnim u odnosu na istočnoeuropske zemlje? Hoće li se sustavno raditi na obrazovanju mladih upravo za ulazak u industriju računalnih igara? Hoće li se stvoriti bolje uvjete za investiranje u hrvatsku industriju računalnih igara?, ističu u Klasteru.

Dakle, posao nije gotov. No, donošenje Zakona ipak je korak u pravom smjeru.