Fusobacterium nucleatum bakterija je koja živi u desnima kod čovjeka, a nedavno je otkriveno da upravo ta bakterija možda ima ulogu u širenju određenih oblika raka, točnije raka debelog crijeva, jednjaka, gušterače te možda i raka dojke.
Laboratorijske studije i dokazi pronađeni kod pacijenata ukazuju na to da spomenuti mikrob može putovati krvlju i zaraziti stanice tumora tako što se veže na molekulu šećera na njihovoj površini. Kad se nađe tamo, taj mikrob izaziva čitav niz signala i reakcija imunosnog sustava koji su poznati po tome da uzrokuju migraciju stanica tumora.
Ako se to dodatno potvrdi, ovo otkriće moglo bi proširiti razumijevanje načina na koji Fusobacterium nucleatum utječe na progresiju raka, a može otvoriti i put prema novim oblicima terapija.
Kod zdrave usne šupljine Fusobacterium nucleatum ponašao se kao odgovoran član mikrobske zajednice. S druge strane, loša zubna higijena, nekontrolirani dijabetes i drugi uvjeti mogu natjerati taj mikrob da se otuđi te da izazove parodontitis, tozilitis, upalu slijepog crijeva te čak i prijevremeni porod.
Poveznica s rakom debelog crijeva prvi je put napravljena prije otprilike devet godina, kad su dvije skupine znanstvenika otkrile da je DNK te bakterije iznadprosječno prisutan u tkivu tumora debelog crijeva, u usporedbi s normalnim tkivom.
Deseci studija otad otkrili su da je infekcija u stanicama tumora znak nevolje te da je povezana s lošijim prognozama pacijenata s rakom gušterače, jednjaka ili debelog crijeva; otpornosti na kemoterapije kod pacijenata s rakom jednjaka i debelog crijeva; i metastazama raka debelog crijeva.
Ipak, ostalo je pitanje je li prisutnost bakterije samo znak upozorenja ili je ta bakterija aktivni sudionik u napredovanju raka? Ove su godine najmanje tri studije o raku debelog crijeva, koje su provela tri različita tima znanstvenika, ukazale na to da je riječ o aktivnoj ulozi u tom procesu.
Tim predvođen biokemičarem Danielom Sladeom sa Sveučilišta Virginia Tech otkrio je da stanice tumora na debelom crijevu, kad ih napadne ta bakterija, proizvode dva upalna proteina, koji se inače zovu citokini, interleukin-8 i CXCL1. Pokazalo se da ti proteini potiču migraciju malignih stanica, što je jedan od koraka u metastaziranju.
Druga studija pokazala je da bakterija pokreće promjene u regulaciji gena koji pak potiču metastaze prema plućima kod miševa.
Treća studija pronašla je i dodatne signale koji ukazuju na to da bakterija možda "orkestrira" metastazama kod tumora na debelom crijevu.
Sladeov tim otkrio je i da ta bakterija izaziva takozvanu citokinsku oluju koja je namijenjena kontroliranju infekcije, no u konačnici samo pogoršava rak. To je kao da dodajete benzin na već zapaljenu vatru, kaže Slade.
Nešto slično možda se događa i kod tumora dojki. U lipnju je tim znanstvenika na čelu s mikrobiologom Giladom Bachrachom sa sveučilišta Hebrew objavio studiju koja je otkrila prisutnost F. nucleatum DNK u 30 posto pregledanog tkiva tumora raka dojke, najviše kod stanica tumora koje su izražavale puno molekula šećera Gal/GalNAC na svojoj površini. Njihovo je istraživanje pokazalo da infekcija potiče rast primarnih tumora i metastaza kod miševa s tumorom raka dojke.
Podaci sugeriraju da fusobakterija nije uzrok raka, ali može ubrzati njegovo napredovanje, kaže Bachrach.
Navedena otkrića u konačnici bi mogla dovesti i do nove vrste terapija, u kojoj bi F. nucleatum bio pretvoren iz opasnosti u borca protiv raka. Naime, F. nucleatum mogao bi se iskoristiti kao trojanski konj, s obzirom na to da se veže na molekule šećera na površini tumora, te bi se ta bakterija mogla ubaciti u lijek protiv stanica tumora, gdje bi onda lijek dovela točno do tumora.
Izvor: Scientific American
