Zapanjujuće otkriće: Život se na Zemlji pojavio dok je ona bila još "novorođenče"

Život na Zemlji započeo je nevjerojatno rano, s pojavom posljednjeg univerzalnog zajedničkog pretka prije 4,2 milijarde godina, otkrivajući brzi razvoj ekosustava i dajući nove implikacije za izvanzemaljski život.

Branimir Vorša | 13.07.2024. / 09:30

Mikroorganizmi, ilustracija
Mikroorganizmi, ilustracija (Foto: Getty Images)

Život na Zemlji pojavio se iznimno rano, otkriva nova studija. Analizirajući genome živih organizama, znanstvenici su pratili posljednjeg univerzalnog zajedničkog pretka (Last universal common ancestor ili LUCA) unazad do prije otprilike 4,2 milijarde godina. To otkriće smješta nastanak života unutar nekoliko stotina milijuna godina od nastanka Zemlje, za koju se procjenjuje da je stara oko 4,5 milijardi godina.

Nismo očekivali da će LUCA biti tako star, unutar samo stotina milijuna godina formiranja Zemlje. Međutim, naši rezultati odgovaraju modernim pogledima na nastanjivost rane Zemlje, kaže evolucijska biologinja Sandra Álvarez-Carretero sa Sveučilišta u Bristolu u Velikoj Britaniji i jedna od autorica nove studije koja je objavljena u časopisu Nature Ecology & Evolution.

Uvjeti na ranoj Zemlji

Rana Zemlja, sa svojom otrovnom atmosferom i nedostatkom kisika, bila je znatno drugačija od današnje. Kisika je bilo u izobilju prije oko 3 milijarde godina, no život na našem planetu je nastao puno ranije. Fosili mikroba datiraju od prije 3,48 milijardi godina, a uvjeti na Zemlji možda su se stabilizirali za održavanje života još prije 4,3 milijarde godina.

Zbog Zemljine erozije i geoloških procesa, izravni dokazi iz tog razdoblja su rijetki. Kako bi to prevladali, znanstvenici, predvođeni filogenetičarom Edmundom Moodyjem sa Sveučilišta u Bristolu, okrenuli su se živim genomima i fosilnim zapisima. Koristili su molekularni sat, procjenjujući stopu mutacija kako bi odredili vrijeme odstupanja organizama od njihovih zajedničkih predaka.

Zanimljivo i intrigantno otkriće

Sav život dijeli temeljne osobine: univerzalni genetski kod, zajedničku metodu sinteze proteina, dosljedan skup od 20 aminokiselina i korištenje adenozin trifosfata (ATP) za staničnu energiju. Na temelju tih sličnosti, znanstvenici su procijenili vrijeme odstupanja od LUCA-e. Koristeći evolucijsko modeliranje, zaključili su karakteristike LUCA-e i strategije preživljavanja u ranom Zemljinom neprijateljskom okruženju.

LUCA je vjerojatno sličio prokariotu, jednostaničnom organizmu bez jezgre. Nije se oslanjao na kisik i njegovi su metabolički procesi proizvodili acetat. Ono što je isto tako intrigantno jest da je LUCA imao i primitivan imunološki sustav. Naša je studija pokazala da je LUCA složen organizam, ne previše različit od modernih prokariota. No, ono što je zaista zanimljivo jest da je jasno da je posjedovao rani imunološki sustav, što pokazuje da je čak i prije 4,2 milijarde godina naš predak bio uključen u utrku u naoružanju s virusima, kaže filogenomist Davide Pisani.

To ukazuje da su se drugi oblici života mogli pojaviti nedugo nakon LUCA-e, brzo uspostavljajući ekosustav. Naš rad objedinjuje podatke i metode iz više disciplina, otkrivajući uvide u ranu Zemlju i život koji se ne bi mogli postići samo jednom disciplinom. To također pokazuje koliko je brzo ekosustav uspostavljen na ranoj Zemlji i sugerira da bi život mogao cvjetati u biosferama sličnim Zemlji negdje drugdje u Svemiru, objašnjava paleobiolog Philip Donoghue sa Sveučilišta u Bristolu.

Izvor: Science Alert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti