Nakon nereda u američkom Kongresu, ali i uoči inauguracije novog predsjednika SAD-a, društvene mreže odlučile su se obračunati s onima koji putem njihovih platformi pozivaju na nasilje i krše pravila korištenja. Najpoznatija žrtva primjene takve politike je, naravno, Donald Trump koji je dugo vremena plesao po rubu kada su u pitanju društvene mreže i širenje dezinformacija te su neke njegove objave ranije označene kao širenje lažnih vijesti.



No brisanje Trumpa s Twittera, Facebooka, Snapchata i drugih platformi, kao i blokiranje korisnika povezanih s pokretima QAnon i Proud Boys rezultiralo je brojnim kritikama (naravno, bilo je i pohvala). Dok oni koji smatraju da je do toga trebalo doći i ranije komentiraju kako se moralo stati na kraj objavama u kojima se promiču lažne vijesti i poziva na nasilje, kritičari zabrana i blokada kažu da se time krši sloboda govora. Takav obračun tehnoloških kompanija s (još uvijek) prvi čovjekom SAD-a nije dobro sjeo niti europskim političarima te je i Angela Merkel kritizirala takav potez, smatrajući da je pravo na slobodu mišljenja od velike važnosti.

Kako bi se takve situacije u budućnosti izbjegle u Poljskoj, njihova je vlada, odnosno ministar pravosuđa Zbigniew Ziobro, predložila novi zakon čiji je cilj zaštita slobode govora na društvenim mrežama. Prema tom zakonu osnovalo bi se posebno vijeće za zaštitu slobode govora kojem bi se korisnici društvenih mreža mogli požaliti u slučaju da im Facebook ili neka druga platforma izbrišu objave ili izbrišu profile.



Ako vijeće donese odluku da brisanje objave ili blokiranje korisnika nije u skladu sa zakonom te će platforme morati vratiti objave i odblokirati korisnike – u protivnom prijeti im kazna do čak 13,4 milijuna dolara. Ziobro smatra kako velike internetske kompanije sve više ograničavaju slobodu govora pa korisnici i različite grupe postaju "žrtve ideološke cenzure". Zato je zaštita slobode govora na internetu prioritet za Ziobra te je na Facebooku napisao kako se cenzura nikada ne smije prihvatiti.

Izvor: BBC