Dobar životopis, zanimljivo motivacijsko pismo, priprema za razgovor, testiranje, testiranje, sljedeći krug testiranja. Koliko treba od prijave do potpisivanja ugovora i samoga zaposlenja?
Ovisi od radnog mjesta i od poslodavca. U pravilu što je viša pozicija i što je zahtjevnije radno mjesto to je tih krugova potencijalno više, no ne nužno. Razlika je u tome što za niže hijerarhijski pozicije podrazumijeva manji broj testova jer je opseg i širina rada, dok je za ove veće se godinama rade assessment centri koji znaju trajati po dva tri dana, pojašnjava Ines Vranješ-Radovanović, voditeljica Odjela za ljudske potencijale.
Assessment centri procjenjuju osobne potencijale kandidata što nije nepoznanica. Ova se metoda osmišljena još za vrijeme Drugog svjetskog rata za odabir najviših pozicija u vojsci kao i u obavještajnim službama. Procjenu čini skup različitih vježbi koje simuliraju poslovno okruženje.
Uvijek je jedno to psihologijsko testiranje kako ga mi zovemo. Ono se sastoji od testa inteligencije, odnosno procjene kognitivnih sposobnosti, procjene ličnosti kandidata, motivacije, vrijednosti samih kandidata , recimo rukovoditeljskih vještina ukoliko se radi o takvoj poziciji, a u to uvijek stavimo nekakve testove stručnih znanja da ide sve u jednom kompletu, objašnjava Iva Bacan, voditeljica centra za procjene, agencija za zapošljavanje,
Test osobnosti jest važan, ali ne i presudan. Brzina i transparentnost najvažniji su, smatra Vranješ Radovanović.
Poslodavcima je uvijek važno naći adekvatnu osobu s adekvatnim kompetencijama, a obzirom na zahtjeve radnog mjesta. Naći kandidata koji odgovara na radno mjesto u kompaniji i okruženje, profil koji se uklapa. Potencijalnim kandidatima, potencijalnim novim zaposlenicima, uvijek je najvažnije da je natječaj i cijeli selekcijski postupak transparentan, da je što kraći, da im je jasno što slijedi u kojem koraku i koliko vremena i svog angažmana trebaju uložiti, dodaje Vranješ Radovanović.
A mi smo se angažirali na terenu kako bi istražili vox populi i iskustva.
Trenutno sam dobio posao baš prije mjesec dana, a prije toga sam imao dva ili tri razgovora. Bilo je dobro, bilo je super.
MM: Jesu li bili sami razgovori ili i nekakvi testovi?
Da, da. Bilo je testova – psihološko testiranje, testovi inteligencije. Bilo je različitih vrsta testova. Čak na ovom zadnjem razgovoru
Sa sve skupa bio tri sata na testiranjima različite vrste.
Ja sam privatni poduzetnik cijeli život pa nisam imao takvih iskustava.
MM: A kada ti zapošljavaš ljude kako izgleda taj proces?
Nekada je bilo sa CV-jem, a sada je puno više odnos s ljudima tj. intervju, njihove kvalitete na intervjuu se dokazuju.
To je ja mislim izvanredna stvar. Mislim da u privatnom sektoru i vani u državama se to radi dugi niz godina i bilo je pitanje kada će se tu kod nas početi implementirati jer ipak postoje ti psihološki testovi koji pokazuju kako osoba funkcionira u kolektivu i sama.
Naravno da treba više i razgovora i različitih testova. Ja sam osobno liječnik medicine rada i radila sam taj posao i mi smo prije zaposlenja radili takve sistematske preglede gdje se vidjela zdravstvena sposobnost za određenu vrstu posla.
Smatram da možda ipak više bi trebalo s čovjekom. Na prvu sama ta osoba koja ide na razgovor možda se malo i uplaši, možda malo drugačije sve to djeluje, a možda se poslije pokaže da baš je za to.
Ono što znam iz drugih iskustava da često postoje da postavljaju neprimjerena pitanja. Mislim da se koristi situacija da je još uvijek teško pronaći posao negdje. Neka testiranja su opravdana, a neka nisu.
Ono što ne bi trebalo biti dio selekcijskih razgovora su diskriminatorna pitanja, bez obzira o kojem je spolu riječ, bez obzira o kojoj je osobi riječ, a to je sve o čemu se već priča. To je dio pitanja vezana za bračni status, imanje djece, planiranje trudnoće, ona pitanja koja zadiru u osobnost osobe jer su ona irelevantna, dodaje Vranješ-Radovanović.
Nakon što smo utvrdili da je manje važno volite li više mačke ili pse i da bi potpuno nevažno trebalo biti jeste li u braku i planirate li djecu vratimo se ključnome.
Ja bih rekla najvažnije je da prikupimo što je moguće više informacija. U zapošljavanju što imamo više informacija o kandidatu to je veća vjerojatnost da ćemo zaposliti pravu osobu.
U ovu smo godinu krenuli pozitivno. Već je u prvom mjesecu stopa nezaposlenosti pala za 1,4 posto u odnosu na prosinac 2019. Nažalost, nemamo podatke o tome koliko su sretno zaposleni čekali na odgovor poslodavca jesu li primljeni ili ne, dodaje na kraju Bacan.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
