Iako statistika pokazuje da iz godine u godinu, sve manje ljudi u Hrvatskoj čita knjige, možda će ih ova vijest potaknuti da to promijene.
Naime, znanstvenica sa Sveučilišta Maximilian, Lena Wimmer, u intervjuu za PsyPost istaknula je kako su ona i njeni kolege otkrili da čitanje beletristike ima snažan učinak na mozak i razmišljanje.
Znanstvenici iz nekoliko disciplina tvrdili su o dalekosežnim prednostima, ali i potencijalnim nedostcima čitanja fikcije. Željeli smo dobiti objektivan, kvantitativan pregled relevantnih empirijskih dokaza kako bismo odlučili je li nekao od ovih pretpostavki podržana empirijskim studijama, pojasnila je Wimmer.
Kako bi utvrdili kako točno čitanje beletristike utječe na mozak, Wimmer i njeni kolege proveli su dvije meta-analize. Prva je proučavala rezultate studije koje je mjerila kognitivne funkcije kod ljudi koji su čitali različite vrste finkcije. Druga je pak uzela podatke iz longitudinalne studije, koja povezuje cjeloživotno čitanje fikcije s kognitivnim ishodima u rasponu od apstraktnog razmišljanja i vještina rasuđivanja do sposobnosti suosjećanja s drugima.
Kako su pojasnili u Journal of Experimental Psychology: General, prva je meta-analiza obuhvaćala podatke iz čak 70 studija i više od 11 tisuća sudionika. Analiza je pokazala da je čitanje beletristike imalo mali, ali statistički značajan pozitivan učinak na kogniciju ispitanika. Točnije, činilio se da se ljudi koji su čitali više beletristike bolje suosjećaju s drugima i razumiju način na koji oni razmišljaju. Čitanje beletristike imalo je veći utjecaj u usporedbi s gledanjem beletristike na ekranu.
Druga meta-analiza uključivala je 114 studija i više od 30 tisuća sudionika, a pronašla je još značajniju pozitivnu korelaciju između čitanja beletristike i kognitivnih sposobnosti. To se posebno odnosi na verbalne vještine, zaključivanje, apstraktno razmišljanje i rješavanje problema.
Obje su meta-analize pokazale slične trendove - da ljudi koji čitaju puno beletristike imaju bolje kognitivne vještine od onih koji čitaju malo ili nimalo, ističe Wimmer i dodaje: Važno je da postoji jača povezanost između čitanja beletristike i kognitivnih vještina, nego između čitanja publicistike i tih vještina.
Dakle, želite li bolje razumijeti ljude oko sebe i lakše rješavati probleme, odaberite neki dobar roman i krenite - čitati.
