Na Dan zaštite prirode u RH i Međunarodni dan bioraznolikosti udruge poručuju da zaštita bioraznolikosti znači očuvanje života na Zemlji te da je stanje u Hrvatskoj relativno dobro u odnosu na mnoge europske zemlje ali su dugoročni trendovi uglavnom negativni.
Neki od pritisaka na bioraznolikost uključuju gubitak staništa uslijed urbanizacije i nekontroliranog širenja turističke infrastrukture, prvenstveno u obalnom dijelu Hrvatske te pretjeranu sječu šuma i neodržive poljoprivredne prakse, poglavito zbog upotrebe pesticida, rekao je Hini Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije.
Također, energetski i drugi infrastrukturni projekti planirani u zaštićenim i/ili prirodno vrijednim područjima, poput zaustavljene hidroelektrane na vrelu Une ili još uvijek aktualnih planova za izgradnju hidroelektrane Kosinj. Tu je i pretjerani izlov i/ili krivolov nekih vrsta, a sve veći problem predstavljaju i klimatske promjene te invazivne strane vrste, upozorio je Radovanović.
U Zelenoj akciji kažu da veliku šansu za preokretanje negativnih trendova u Hrvatskoj i drugim članicama EU-a predstavlja lani usvojena Uredba o obnovi prirode koja postavlja dosta ambiciozne i za zemlje članice obavezujuće ciljeve na ovom području, ali na kraju će sve ovisiti o kvaliteti implementacije.
U Greenpeaceu Hrvatska kažu da zaštita bioraznolikosti znači očuvanje života na Zemlji. Oceani i šume, pluća našeg planeta, naši su najjači saveznici protiv klimatske krize. Svako posječeno stablo i svaki dan bez zaštite morskih ekosustava prijetnja su budućim generacijama, rekla je Hini Marija Tomac, voditeljica komunikacija za Greenpeace.
Hrvatska, kaže, ima jedinstvenu priliku da žurno ratificira Sporazum o svjetskim morima, jedan od najznačajnijih multilateralnih sporazuma o okolišu još od Pariškoga sporazuma, jer ako ne stupi na snagu do lipnja 2025., bit će teško ostvariti ciljeve zacrtane Globalnim okvirom za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala.
Populacije divljih vrsta u prosjeku manje za 73 posto od 1970.
Iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF-a upozoravaju na dramatičan pad bioraznolikosti u svijetu, jer su prema posljednjem Izvještaju o stanju planeta, populacije divljih vrsta u prosjeku manje za 73 posto od 1970., a posebno se ističu populacije slatkovodnih vrsta koje su smanjene za 85 posto. Do toga nas je, kažu dovelo zagađenje, klimatski pritisci, direktno iskorištavanje resursa, ubrzani tehnološki i industrijski razvoj, kao i nebriga općenito.
Ono što je potrebno nama, potrebno je i svim drugim živim bićima, a to je da imamo prave uvjete za život - zdravu hranu, čist zrak, čistu vodu i što manje izvanrednih elementarnih nepogoda, poručuju.
Navode da su Hrvatska i Slovenija, stavile pod zaštitu 38 posto, odnosno 40 posto svog teritorija, dok BiH, zaostaje s tek 3,5 posto, te poručuju kako su učinkovitost upravljanja zaštićenim područjima i potreba za prekograničnom suradnjom i dalje ključni izazovi za očuvanje biološke raznolikosti regije.
Programska direktorica WWF-Adrije Dunja Mazzocco Drvar kaže da žele ostvariti mjerljivu zaštitu, oporavak i zajedničko, upravljanje ključnim vrstama i staništima u regiji, uz istovremeno osiguranje da od oporavka prirode prosperiraju i ljudi.
Do 2030. želimo imati 30 posto kopnenog područja pod učinkovitom zaštitom, uspostavit ćemo slobodan tok 250 kilometara rijeka i učiniti Jadran otpornim ekosustavom koji će hraniti najmanje 1,5 milijun ljudi, poručila je.
Ističe kako je delta Neretve međunarodno prepoznata po svojoj ornitofauni, s više od 310 zabilježenih vrsta ptica. A UNESCO-ov prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, takozvana Europska Amazona koju čini 700 kilometara dugačak zeleni pojas koji povezuje više od 800.000 hektara iznimno vrijednih prirodnih i kulturnih krajolika, dom je najveće populacije gnijezdećih parova orla štekavca u Europi i stanište ugroženih vrsta kao što su mala čigra, crna roda, dabar, vidra i jesetre te je važno odmorište za više od 250.000 migratornih vodenih ptica svake godine.
Piše: Marina Bujan
