Hrvatska bioraznolikost je relativno dobra, ali su trendovi negativni

Veliku šansu za preokretanje negativnih trendova u Hrvatskoj predstavlja lani usvojena Uredba o obnovi prirode koja postavlja dosta ambiciozne i obavezujuće ciljeve na ovom području, ali na kraju će sve ovisiti o kvaliteti implementacije.

Hina | 22.05.2025. / 08:39 komentari
Bioraznolikost, ilustracija (Foto: Getty Images)

Na Dan zaštite prirode u RH i Međunarodni dan bioraznolikosti udruge poručuju da zaštita bioraznolikosti znači očuvanje života na Zemlji te da je stanje u Hrvatskoj relativno dobro u odnosu na mnoge europske zemlje ali su dugoročni trendovi uglavnom negativni. 

tri vijesti o kojima se priča B-2 Spirit Zapanjili sve Potpuni šok za Iran: Detalji najpreciznijeg i najrazornijeg zračnog udara Amerikanaca dosad viđenog Nuklearna eksplozija, ilustracija Scenarij iz noćne more, ali... VIDEO Koliko treba biti udaljen da bi se preživjela eksplozija nuklearne bombe? Ruski vojnik se predaje dronu Prvi takav slučaj Jedan od najbizarnijih trenutaka suvremenog ratovanja: Ruski vojnik predao se dronu

Neki od pritisaka na bioraznolikost uključuju gubitak staništa uslijed urbanizacije i nekontroliranog širenja turističke infrastrukture, prvenstveno u obalnom dijelu Hrvatske te pretjeranu sječu šuma i neodržive poljoprivredne prakse, poglavito zbog upotrebe pesticida, rekao je Hini Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije.

Također, energetski i drugi infrastrukturni projekti planirani u zaštićenim i/ili prirodno vrijednim područjima, poput zaustavljene hidroelektrane na vrelu Une ili još uvijek aktualnih planova za izgradnju hidroelektrane Kosinj. Tu je i pretjerani izlov i/ili krivolov nekih vrsta, a sve veći problem predstavljaju i klimatske promjene te invazivne strane vrste, upozorio je Radovanović.  

U Zelenoj akciji kažu da veliku šansu za preokretanje negativnih trendova u Hrvatskoj i drugim članicama EU-a predstavlja lani usvojena Uredba o obnovi prirode koja postavlja dosta ambiciozne i za zemlje članice obavezujuće ciljeve na ovom području, ali na kraju će sve ovisiti o kvaliteti implementacije.    

U Greenpeaceu Hrvatska kažu da zaštita bioraznolikosti znači očuvanje života na Zemlji. Oceani i šume, pluća našeg planeta, naši su najjači saveznici protiv klimatske krize. Svako posječeno stablo i svaki dan bez zaštite morskih ekosustava prijetnja su budućim generacijama, rekla je Hini Marija Tomac, voditeljica komunikacija za Greenpeace.

Hrvatska, kaže, ima jedinstvenu priliku da žurno ratificira Sporazum o svjetskim morima, jedan od najznačajnijih multilateralnih sporazuma o okolišu još od Pariškoga sporazuma, jer ako ne stupi na snagu do lipnja 2025., bit će teško ostvariti ciljeve zacrtane Globalnim okvirom za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala. 

Populacije divljih vrsta u prosjeku manje za 73 posto od 1970.

Iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF-a upozoravaju na dramatičan pad bioraznolikosti u svijetu, jer su prema posljednjem Izvještaju o stanju planeta, populacije divljih vrsta u prosjeku manje za 73 posto od 1970., a posebno se ističu populacije slatkovodnih vrsta koje su smanjene za 85 posto. Do toga nas je, kažu dovelo zagađenje, klimatski pritisci, direktno iskorištavanje resursa, ubrzani tehnološki i industrijski razvoj, kao i nebriga općenito.

Ono što je potrebno nama, potrebno je i svim drugim živim bićima, a to je da imamo prave uvjete za život - zdravu hranu, čist zrak, čistu vodu i što manje izvanrednih elementarnih nepogoda, poručuju.

Navode da su Hrvatska i Slovenija, stavile pod zaštitu 38 posto, odnosno 40 posto svog teritorija, dok BiH, zaostaje s tek 3,5 posto, te poručuju kako su učinkovitost upravljanja zaštićenim područjima i potreba za prekograničnom suradnjom i dalje ključni izazovi za očuvanje biološke raznolikosti regije.

Programska direktorica WWF-Adrije Dunja Mazzocco Drvar kaže da žele ostvariti mjerljivu zaštitu, oporavak i zajedničko, upravljanje ključnim vrstama i staništima u regiji, uz istovremeno osiguranje da od oporavka prirode prosperiraju i ljudi.

Do 2030. želimo imati 30 posto kopnenog područja pod učinkovitom zaštitom, uspostavit ćemo slobodan tok 250 kilometara rijeka i učiniti Jadran otpornim ekosustavom koji će hraniti najmanje 1,5 milijun ljudi, poručila je.   

Ističe kako je delta Neretve međunarodno prepoznata po svojoj ornitofauni, s više od 310 zabilježenih vrsta ptica. A UNESCO-ov prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, takozvana Europska Amazona koju čini 700 kilometara dugačak zeleni pojas koji povezuje više od 800.000 hektara iznimno vrijednih prirodnih i kulturnih krajolika, dom je najveće populacije gnijezdećih parova orla štekavca u Europi i stanište ugroženih vrsta kao što su mala čigra, crna roda, dabar, vidra i jesetre te je važno odmorište za više od 250.000 migratornih vodenih ptica svake godine.

Piše: Marina Bujan 

Vezane vijesti