Znanstvenici sada predlažu iznenađujuću lokaciju za rodno mjesto dinosaura, temeljeno na lokacijama trenutačno najstarijih poznatih fosila dinosaura, evolucijskim odnosima među tim ranim oblicima i geografiji Zemlje tijekom razdoblja trijasa.
Ovaj lokalitet obuhvaća područja današnje pustinje Sahare i amazonske prašume, sada odvojena tisućama kilometara i oceanom zahvaljujući geološkom procesu poznatom kao tektonika ploča.
Kad su se dinosauri prvi put pojavili u fosilnim zapisima, svi Zemljini kontinenti bili su dio divovskog superkontinenta Pangee. Dinosauri su se pojavili u južnom dijelu ove kopnene mase, poznate kao Gondwana, rekao je Joel Heath, doktorand paleontologije na University College u Londonu i glavni autor studije objavljene u četvrtak u časopisu "Current Biology".
Naše istraživanje sugerira da su vjerojatno potjecali iz područja niske geografske širine Gondwane blizu ekvatora, područja koje danas uključuje sjevernu Južnu Ameriku i sjevernu Afriku, dodao je Heath.
Najraniji poznati fosili dinosaura datiraju prije otprilike 230 milijuna godina, uključujući Eoraptora i Herrerasaurusa iz Argentine, Saturnalia iz južnog Brazila i Mbiresaurusa iz Zimbabvea. Iako su dijelili određene osobine koje ih definiraju kao dinosaure, imali su dosta razlika koje sugeriraju da su se već dogodili milijuni godina evolucije dinosaura.
Dok su se ranija istraživanja usredotočila na južni dio Južne Amerike i južnu Afriku kao područje podrijetla dinosaura, na temelju mjesta gdje su se prvi put pojavili njihovi fosili, sugeriramo da značajne praznine u fosilnom zapisu - osobito u regijama koje danas uključuju pustinju Saharu i amazonsku prašumu - možda imaju potencijal otkriti gdje su živjeli najraniji dinosauri, rekao je Heath.
Znanstvenici su rekli da su se dinosauri vjerojatno pojavili prije otprilike 245 - 230 milijuna godina, kada su ta ekvatorijalna područja bila iznimno topla i suha.
Vjerojatno su uključivala pustinje, staništa slična savanama i možda šumovita područja sklona sezonskim šumskim požarima. Ranije se vjerovalo da dinosauri nisu živjeli u tim surovim okruženjima, rekao je Heath.
Fosili iz tog vremena i regije su rijetki. To bi moglo biti zato što uvjeti nisu bili idealni za očuvanje ostataka kopnenih životinja ili zato što stijene koje sadrže te fosile još nisu otkrivene, rekao je Heath. Regije poput Amazone i Sahare paleontolozima je također teško istražiti zbog gustih šuma, golemih pustinja i logističkih izazova.
Dinosauri su se razvili od primitivnijih gmazova nakon najvećega masovnog izumiranja na Zemlji uzrokovanog ekstremnim vulkanizmom na kraju permskog razdoblja prije otprilike 252 milijuna godina.
Dinosauri su jedinstveni zbog određenih osobina u svojim kosturima. Stajali su uspravno, s nogama ravno ispod tijela, što im je pomoglo da učinkovito hodaju i trče. Također su imali posebnu građu bokova po kojima su se razlikovali od ostalih gmazova, rekao je Heath.
Njihova su tijela bila oblikovana za brzinu i okretnost, a zubi su im bili prilagođeni za posebne načine prehrane, rekao je Heath o ranim dinosaurima.
Na primjer, Herrerasaurus je bio grabežljivac dug šest metara, dok je Eoraptor bio svejed veličine psa.
Ove specijalizirane osobine nisu se pojavile preko noći. Evoluirale su postupno tijekom milijuna godina od starijih, primitivnijih gmazova. Međutim, još nismo pronašli prijelazne fosile koji pokazuju kako su se te promjene dogodile, pa su dijelovi njihove evolucijske povijesti i dalje misterij, rekao je Heath.
Zagonetno dvonožno stvorenje zvano Nyasasaurus iz Tanzanije, poznato iz fragmentarnih fosila koji možda datiraju od prije 240 - 245 milijuna godina, moglo bi biti najraniji dinosaur, rekao je Heath.
