Ozonska rupa bila je 2024. manja nego u razdoblju od 2020. do 2023., objavila je u utorak Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
Bila je i manja od prosječne razine u razdoblju od 1990. do 2020., po novim podacima te UN-ove agencije, objavljenim na Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača.
To je dijelom zbog prirodnih atmosferskih fenomena koji dovode do godišnjih fluktuacija, objasnio je WMO.
Ali presudan čimbenik je smanjenje korištenja supstanci koje razaraju ozonski omotač koje je proizveo čovjek u zadnjem desetljeću.
Prije ih se koristilo u hladnjacima, rashladnim uređajima, pjeni za gašenje požara i sprejevima za kosu.
Godine 1985. usvojena je Bečka konvencija za zaštitu ozonskog omotača, a poslije nje Montrealski protokol.
Po WMO-u, te odredbe su od tada dovele do postupnog smanjenja korištenja više od 99 posto reguliranih supstanci koje razaraju ozon poput klorofluorougljika (CFC).
Očekuje se da će se ozonski omotač zbog toga oporaviti na razine iz 1980-ih do sredine stoljeća, istaknuo je WMO.
Analiza iz 2022. pokazala je da bi se puni oporavak iznad Arktika mogao postići do 2045., a iznad Antarktika do 2066.
Prije 40 godina, nacije su se okupile kako bi poduzele prvi korak u zaštiti ozonskog omotača, vođene znanošću, ujedinjene u akciji, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.
Bečka konvencija i njezin Montrealski protokol postali su prijelomna točka multilateralnog uspjeha. Ozonski omotač danas zacjeljuje. To postignuće nas podsjeća da je napredak moguć kada nacije slušaju upozorenja znanosti, rekao je.
