Skupina znanstvenika i arheologa pronašla je dokaze da su neki od golemih monolita postavljenih u Stonehengeu prije oko 5000 godina bili izvađeni iz kamenoloma u Walesu udaljenog više od 200 kilometara i da su možda preneseni uz pomoć goveda.
Proučivši zub iz čeljusti krave koja je bila pokopana na toj lokaciji, britanski znanstvenici otkrili su dokaze koji upućuju na to da potječe iz područja sa stijenama iz paleozoika kao i one koje su pronađene u Walesu i postavljene u Stonehengeu.
To je prvi put da su znanstvenici vidjeli dokaze koji povezuju ostatke stoke iz Stonehegena s Walesom, što daje dodatnu težinu teorijama da su krave bile korištene u transportu golemih stijena, objavio je Britanski geološki institut (BGS).
Čeljust, koja su arheolozi iskopali 1924., "od tada intrigira povjesničare", po BGS-u, koji je zajedno sa Sveučilištom u Cardiffu i Sveučilišnim koledžom u Londonu pokušao otkriti više o njoj.
U znanstvenom članku objavljenom u Časopisu arheološke znanosti, znanstvenici su istaknuli da su od cakline zuba dobili informacije o stočnoj hrani, godišnjem dobu, geografskom podrijetlu, spolu i "dubljoj povijesti kostura". Znanstvenici su također otkrili što je životinja jela te informacije o okolišu i kretanju iz izotopa ugljika, kisika, stroncija i olova.
Ovo istraživanje pružilo je ključne nove uvide u biografiju ove enigmatske krave čiji se ostaci nalaze na ulazu u Stonehenge, rekao je Richard Madgwick sa Sveučilišta u Cardiffu.
Istraživanje BGS-a odnosi se na kamenje težine dvije do četiri tone koje je razmješteno po Stonehengeu. Godine 2020. arheolozi su suzili podrijetlo većih stojećih monolita teških 20 tona na kamenolom koji se nalazi oko 25 kilometara sjeverno od te lokacije.
Stonehenge svake godine posjeti oko 1,4 milijuna ljudi.
Neki znanstvenici nagađaju da je bio izrađen radi praćenja izlaska Sunca za ljetni solsticij i njegova zalaska za zimski, odnosno da je služio kao svojevrstan kalendar.
