Nakon tri godine planiranja, pet ekspedicija i dvotjednog hodnja kroz gustu džunglu, skupina znanstvenika napokon je stigla do najvišeg drveta u Amazoniji, gorostasa koji bi nadvisio i neboder.

Divovsko stablo, čija se krošnja izdiže iznad svih u prirodnom rezervatu Itarapu na sjeveru brazila, pripada vrsti 'angelim vermelho' na portugalskom ili Dinizia excelsa na latinskom.

Požari u Amazoniji, ilustracija Najveća svjetska prašuma izgara: Dosegnut 15-godišnji maksimum broja šumskih požara

Ovaj primjerak, visok 88,5 metara i opsega 9,9 metara, najviši je u Amazoniji, kažu znanstvenici. Otkriven je 2019. zahvaljujući satelitskim snimkama.

Skupina znanstvenika i aktivista za zaštitu okoliša, vođena mjesnim vodičima, iste je godine pokušala doći do njega.

Ali nakon 10 dana probijanja kroz prašumu, iscrpljeni, bolesni i pri kraju sa zalihama, morali su odustati.

U iduće tri ekspedicije prema izoliranim području, koji je otprilike na granici brazilskih država Amape i Pare, stručnjaci su stigli do nekih drugih kolosalnih stabala, uključujući i 66 metara visoki brazilski orah, također najviši svoje vrste u Amazoniji.

Ali je golemi 'angelim vermelho' ostao nedostupan sve do ekspedicije koja je trajala od 12. do 25. rujna, kada su znanstvenici kako bi do njega došli 250 kilometara plovili rijekama s opasnim brzacima i zatim hodali 20 kilometara brdovitim prašumskim terenom. Jedan član ekspedicije pritom je jedva preživio ubod otrovnog pauka.

Ali vrijedilo je.

Slika nije dostupna Analitičari zapanjeni: Zabilježeno rekordno krčenje šuma u brazilskoj Amazoniji

To je jedna najljepših stvari koje sam ikada vidio. Božanstven je, rekao je šumarski inženjer Diego Armando Silva sa Sveučilišta Amapa.

Usred ste šume, usred bujne prirode u koju ljudska noga prije nije kročila.

Znanstvenici su nakratko ulogorili ispod masivnog drveta, prikupili lišće, tlo i druge uzorke koji će se analizirati kako bi se, među ostalim, ustanovilo koliko je staro. Silva procjenjuje da je to između 400 i 600 godina.

Pokušat će i utvrditi zašto je u tom kraju toliko visokih stabala i koliko ugljika pohranjuju.

Oni mogu težiti i do 400.000 tona, od čega je otprilike pola ugljik apsorbiran iz atmosfere, što je ključan faktor u borbi s klimatskim promjenama, kaže Silva.
I zato ih treba čuvati, napominje.

Slika nije dostupna Uznemirujuće vijesti iz Amazonije: Više od 10.000 vrsta biljaka i životinja prijeti uzimiranje

U posljednje tri godine, prosječna godišnja deforestacija u brazilskom dijelu Amazonije povećala se za 75 posto u odnosu na prethodno desetljeće.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju