Znanstvenici otkrili kako zapravo "miriše vječnost" na mumiji staroegipatske plemkinje

Znanstvenici su otkrili intrigantan miris i sastav balzama za mumificiranje korištenog na drevnoj egipatskoj Senetnay. Opisali i kakav je zapravo taj "miris vječnosti".

Branimir Vorša | 01.09.2023. / 14:21

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Vječnost miriše poput mješavine pčelinjeg voska, bitumena, biljnog ulja i smole drveća. Tko barem tvrde znanstvenici koji su upravo analizirali sastojke korištene za balzamiranje drevne egipatske plemkinje Senetnay, koja je umrla prije otprilike 3500 godina.

Barbara Huber s Instituta za geoantropologiju Max Planck u Njemačkoj i njezini kolege upotrijebili su najsuvremeniju analitičku tehnologiju, poput plinske kromatografije-masene spektrometrije, kako bi razlučili kemijski sastav ostataka balzama pronađenog u dvjema staklenkama koje su držale Senetnayine organe tijekom procesa mumificiranja. Istraživanje vezano za to objavljeno je u časopisu Scientific Reports.

Dominantni miris, rekla bih, je poput ovog snažnog drvenastog mirisa četinjača, poput bora. Ali onda je također malo pomiješan sa slađim podtonom pčelinjeg voska. Na kraju imamo neku vrstu jakog zadimljenog mirisa bitumena. Pomalo je poput svježe posutog katrana na ulici, opisala je Huber taj "miris vječnosti".

Miris smole drveća bio je ključan

No upravo smole drveća zainteresirale su Huberin tim. Njihova analiza sugerira da je balzam vjerojatno sadržavao smolu s drveća ariša. Možda je sadržavao i smolu sa stabala pistacija ili možda takozvanu dammar gumu.

Ta tri sastojka nisu prirodno pronađena u Egiptu, jer ariši i pistacije uglavnom rastu u sjevernom Mediteranu, a dammar dolazi od drveća koje raste u šumama jugoistočne Azije. To sugerira da su stari Egipćani uvozili robu daleim trgovačkim putovima, ranije nego što su to znanstvenici prije mislili. Ako su sastojci ono što kažu da jesu, to sugerira puno povezaniji svijet nego što bismo inače mogli pomisliti, naglašava Sean Coughlin s Češke akademije znanosti.

Huber ima neodgovorena pitanja o tome jesu li ti balzami odabrani iz posebnih razloga, poput toga jesu li odabrani možda zato što djeluju kao antimikrobici ili insekticidi. Također se pita jesu li različiti organi mumificirani pomoću različitih balzama, kao što sugeriraju njezini početni podaci, te je li to bio namjeran odabir koji je imao neko značenje.

Nedostaju podaci o materijalima za balzamiranje za 18. dinastiju, tako da je ovo vrlo dobrodošao dodatak ukupnom fondu informacija, kaže Kate Fulcher, koja je ranije analizirala materijal za balzamiranje u Britanskom muzeju (British Museum) i koja nije bila uključena u novu studiju.

Izvor: New Scientist

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti