Trideste istaknutih hrvatskih znanstvenika iz zemlje i inozemstva, poslalo je hrvatskoj Vladi otvoreno pismo vezano za predstojeću reformu znanosti i visokog obrazovanja. Kako ističu u pismu, navode šest temeljnih načela i predlažu šest mjera za koje drže da mogu bitno utjecati na kvalitetu i međunarodnu prepoznatljivost hrvatske znanosti i visokog obrazovanja.
Otvoreno pismo prenosimo u cijelosti:
Nakon najveće krize koja je pogodila Europu od Drugog svjetskog rata, za potrebe oporavka Republike Hrvatske, razmjerno gledano, predviđeno je najviše novca iz fonda Next Generation EU u odnosu na druge zemlje Europske unije. Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Vlade Republike Hrvatske najavljuje dosad najveće ulaganje od 2,4 milijarde kuna u znanost i visoko obrazovanje. Nedostatak financiranja znanosti i visokog obrazovanja redovito se isticao kao temeljni problem zbog kojeg su se reforme u znanstvenom sektoru odgađale ili nedovršavale. Stoga sada imamo osobitu priliku da u predstojećem razdoblju donesemo novo zakonodavstvo, reformiramo ustanove i odgovorno raspodijelimo znatna financijska sredstva s ciljem podizanja kvalitete hrvatske znanosti i visokog obrazovanja. Bez sustavnih reformi, utemeljenih posebno na ciljevima i mjerama postavljenim u Nacionalnoj razvojnoj strategiji usvojenoj u Hrvatskom saboru, Hrvatska se neće moći odvojiti s dna ljestvice europskih zemalja.
Ovim Otvorenim pismom želimo poručiti Vladi Republike Hrvatske, ali i svim dionicima koji sudjeluju u donošenju novog zakonodavstva, reformiranju ustanova i raspodjeli planiranih sredstava, da sada imamo povijesnu priliku da provedemo toliko potrebne temeljite promjene. Kao skupina znanstvenika koja djeluje u domovini i inozemstvu, osjećamo se pozvanima uključiti se u ovaj proces i pridonijeti podizanju kvalitete hrvatske znanosti i visokoga obrazovanja te radnih uvjeta znanstvenika i nastavnika. U tu svrhu predlažemo skup ključnih načela na kojima smatramo da treba počivati sustav znanosti i visokog obrazovanja u RH, kao i skup konkretnih mjera koje treba poduzeti kako bi se omogućilo ustrojavanje sustava u skladu s navedenim načelima.
I. Sustav znanosti i visokog obrazovanja treba biti uspostavljen na sljedećim načelima:
1. Sloboda i odgovornost znanstvenog istraživanja i poučavanja
2. Originalnost i inovativnost znanstvenog istraživanja i poučavanja
3. Otvorenost i međunarodna prepoznatljivost znanstvenog istraživanja
4. Sustav biranja i napredovanja kadrova te raspodjele resursa u sustavu prema postignućima
5. Odgovornost i transparentnost financiranja
6. Etičnost znanstvenog istraživanja i poučavanja
II. Kako bismo iskoristili povijesnu priliku i ustrojili sustav znanosti i visokog obrazovanja na navedenim načelima, predlažemo sljedeće mjere:
1. Utemeljiti novu zakonsku regulativu na analizi postojećeg stanja i u usporedbi s praksom znanstveno uspješnih europskih zemalja. U postupak osmišljavanja novih zakona i pravilnika uključiti ključne dionike, osobito istaknute znanstvenike i nastavnike s velikim međunarodnim iskustvom te predstavnike Europskog istraživačkog prostora. Javnu raspravu o novim zakonima organizirati pravovremeno i u više koraka.
2. Osigurati da sva dokumentacija o provedbi reformi i ulaganja, izvještavanju o nepravilnostima i povratima, kao i praćenju napretka i izvještavanju o ispunjavanju ciljnih vrijednosti i pokazatelja bude javno dostupna.
3. Uspostaviti cjeloviti, pravični i odgovorni sustav programskog financiranja znanstvenih instituta i sveučilištā s transparentnim i mjerljivim pokazateljima uspješnosti te periodično evaluirati ciljeve.
4. Uspostaviti sveobuhvatni, neovisni i učinkoviti sustav osiguranja kvalitete znanstvenih instituta i sveučilištā te periodično evaluirati ciljeve. Članove nacionalnih (NVZVOTR, HRZZ, AZVO i sl.) i drugih tijela i odbora birati prema načelima postignuća i uključivosti.
5. Osigurati neovisan rad Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) i omogućiti da bude adekvatno financijski, kadrovski i organizacijski opremljena.
6. Ustrojiti nacionalno tijelo za etiku u znanosti i visokom obrazovanju kojemu bi sva ostala etička tijela bila supsidijarna. Osigurati da u tom tijelu bude barem jedan predstavnik iz redova istaknutih hrvatskih znanstvenika u inozemstvu. Navedeno tijelo bilo bi zaduženo za izradu dokumenta sa smjernicama s najboljom europskom praksom vezano za akademsku čestitost i etiku, te za savjetovanje, promociju i edukaciju istih vrijednosti u hrvatskoj akademskoj zajednici. Do ustrojavanja toga tijela omogućiti nesmetani rad Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju.
Pismo su, među ostalima potpisali i dr. sc. Tomislav Stojanov sa University of Nottingham, prof. dr. sc. Neven Budak sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Blaženka Divjak s Fakulteta organizacije i informatike, prof. dr. sc. Dejan Jović s Fakulteta političkih znanosti, ali i prof. dr. sc. Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu.
