U užurbanom svijetu današnjice, osjećaj umora i zauzetosti značajno je pitanje kad je riječ o općoj dobrobiti svakog od nas. Otkriti da li je vaš kolega/ica na rubu izgaranja od premorenosti, nije lako primijetiti. Međutim, međunarodni znanstveni tim osmislio je alat za identifikaciju pojedinaca koji su najosjetljiviji na takozvano izgaranje na radnom mjestu.
Službeno nazvan Alat za procjenu izgaranja (Burnout Assessment Tool ili BAT), koristi se nizom upita za procjenu mentalnog i fizičkog stanja pojedinca na poslu, na temelju odgovora koje taj pojedinac sam daje. Unatoč nedostatku službenog medicinskog priznanja, izgaranje na poslu štetno utječe na mentalno i fizičko zdravlje, potencijalno dovodeći do razvoja ozbiljnijih bolesti.
Dostupan, ali zauzet zbog prevelike navale
Oslanjajući se na podatke od 493 odrasle osobe, BAT izračunava rezultate simptoma u odnosu na nacionalni prosjek u sedam zemalja kako bi identificirao rizik od izgaranja i poduzeo preventivne mjere. Navedeni alat, dostupan online, trenutno se primjenjuje na odabrane zemlje, zahtijevajući određenu prilagodbu za globalne korisnike. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Scandinavian Journal of Psychology.
Kada smo sami pokušali provjeriti kako radi, umjesto otvaranja stranice dobili smo poruku: Previše korisnika. Nažalost, ova je aplikacija premašila svoju kvotu istodobnih korisnika. Molimo pokušajte ponovo kasnije. Dakle, barem trenutno, mnogi su zainteresirani provjeriti jesu li pregorili na poslu ili ne.
Prije nismo imali dovoljno detaljan alat za mjerenje za korištenje u polju prakse i istraživanja koji identificira radnike koji su u opasnosti od prekomjernog umora, napominje psiholog Leon De Beer s Norveškog sveučilišta za znanost i tehnologiju (NTNU).
Poruka poslodavcima
Ispitujući domene poput odnosa između posla i kuće, radnog opterećenja, zadovoljstva poslom i emocionalnog stresa, BAT upitnik daje rezultate koji ukazuju na rizik od prekomjernog umora. Rezultati pokazuju da je 13 posto testiranih Norvežana bilo suočeno s visokim rizikom od prekomjernog umora, a slična istraživanja provode se i drugdje.
Znanstvenici naglašavaju važnost za poslodavce da se odmah pozabave rizicima od prekomjernog umora zaposlenika. Ne rješavanje tih rizika na vrijeme može imati dugoročne posljedice, naglašava De Beer.
Identificirani čimbenici rizika uključuju nerealna očekivanja, organizacijske promjene, nisko samopoštovanje i ograničene mogućnosti. Izgaranje se očituje u iscrpljenosti, emocionalnoj odvojenosti i poremećenoj emocionalnoj regulaciji, ali pravodobno prepoznavanje istih i intervencija poboljšavaju ishode.
Možemo se nositi s izgaranjem individualnim tretmanom, ali nema velike koristi ako se ljudi vraćaju na radno mjesto gdje su zahtjevi previsoki i ima malo resursa, ističe psihologinja Marit Christensen iz NTNU-a.
Izvor: Science Alert
