Britanski znanstvenici vjeruju da su nedavni požari u Australiji naznaka onoga što bi u svijetu ubuduće moglo postati uobičajeno ako se temperatura poveća za 3 Celzijeva stupnja.
I premda su na početak požara koji haraju Australijom utjecali prirodni vremenski obrasci, znanstvenici kažu da golemu ulogu u njihovoj razornosti ima globalno zatopljenje za koje je odgovoran čovjek.
Britanski istraživači proveli su brzu analizu utjecaja klimatskih promjena na rizik od izbijanje razornih požara diljem svijeta. U sklopu studije pregledali su 57 znanstvenih radova objavljenih nakon posljednjega velikog pregleda klimatskih promjena iz 2013. godine.
Sve su studije pokazale povezanost između klimatskih promjena i povećane učestalosti od izbijanja požara. Riječ je o razdobljima u kojima postoji veći rizik od izbijanja požara usljed kombinacije visokih temperatura, male vlažnosti, rijetkih padavina i jakog vjetra.
Svih 57 pregledanih radova jasno je pokazalo da je globalno zatopljenje što ga je izazvao čovjek rezultiralo globalnim porastom učestalosti i razornosti požara, kao i povećanom opasnošću od njihova izbijanja, rekao je dr. Matthew Jones sa Sveučilišta East Anglia i glavni autor studije.
Isti smo trend zamijetili u brojnim regijama u svijetu, uključujući zapadni dio Sjedinjenih Država i Kanadu, južnu Europu, Skandinaviju i Amazoniju. Globalno zatopljenje koje je izazvao čovjek povećava i rizik od izbijanja požara u ostalim regijama u svijetu, uključujući Sibir i Australiju.
Znanstvenici ne negiraju da su prirodni vremenski obrasci odigrali značajnu ulogu u stvaranju pogodnih uvjeta za izbijanje požara. Vremenske prilike nad Indijskim i Tihim oceanom obilježilo je suho i vruće vrijeme na čitavom planetu. No podsjećaju da treba zanemariti ni ljudski faktor u razvoju klimatskih promjena.
Prof. Richard Betts iz Meteorološke službe Centra Hadley za klimatske znanosti kaže da je prošla godina u Australiji bila najtoplija i najsušnija dosad.
Požari bi bez sumnje izbili u skladu s prirodnim vremenskim obrascima, no oni su postali razorniji zbog klimatskih promjena za koje je 'zaslužan' čovjek, kazao je prof. Betts.
On je ukazao i na činjenicu da su temperature u Australiji danas više za oko 1,4 Celzijeva stupnja u odnosu na prosječnu globalnu temperaturu u predindustrijskom razdoblju.
Prosinačke su temperature u Australiji bile ekstremne, no u svijetu koji bi se u dogledno vrijeme mogao zagrijati za tri Celzijeva stupnja, one bi mogle postati uobičajene, i kao takve su naznaka vremenskih uvjeta koji bi ubuduće mogli postati uobičajene, pojasnio je Betts.
Od 1850-ih godina temperatura se u svijetu globalno povećala za jedan Celzijev stupanj, a do kraja stoljeća, unatoč planovima vlada o ograničenju emisije CO2, stručnjaci očekuju povećanje temperatura za oko 3 stupnja.
I ostali znanstvenici angažirani na studiji tvrde da se naznake globalnog zatopljenja mogu uočiti i "vlastitim očima" kada su posrijedi razorni požari i toplinski valovi.
Ovo dosad posljedice su povećanja temperature za 1 Celzijev stupanj, no one će se pogoršavati sve dok ne poduzmemo nešto da bismo stabilizirali svjetsku klimu, smatra profesorica Corinne Le Quere sa Sveučilišta East Anglia u Norwichu.
Potrebno je smanjiti emisiju CO2 i ostalih stakleničkih plinova do nulte neto emisije jer ako to ne postignemo, posljedice će biti puno gore. Naime, ono što se događa u Australiji ne možemo smatrati novom 'normalnom' situacijom, već svojevrsnim prijelazom na gore posljedice.
(Hina)
