Krajem studenog ove godine završio je veliki četverogodišnji europski kolaborativni projekt MERCES (Marine Ecosystem Restoration in Changing European Seas) u kojem je Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na čelu s voditeljicom projekta izv. prof. dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli, bio jedan od 28 partnera iz 16 država Europe.
Projekt MERCES prvi je europski projekt fokusiran na razvoj alata i rješenja za obnavljanje degradiranih morskih staništa te oporavak njihove biološke raznolikosti i funkcije, a rezultati projekta između ostalog pokazuju alarmantno stanje plemenite periske u Jadranskom moru kojoj prijeti izumiranje.
Jedan dio istraživanja na projektu MERCES profesorica Bakran-Petricioli i suradnica dr. sc. Silvija Kipson, posvetile su istraživanju naselja zaštićenih vrsta posidonije i plemenite periske u infralitoralu na sedimentnom dnu te njihove interakcije kroz dva pilot projekta transplantacije na sjevernom i srednjem Jadranu (u Nacionalnom parku Brijuni i s pučinske strane Dugog otoka).
Masovni pomor plemenite periske, koji se u svega četiri godine proširio od istočnih obala Španjolske po cijelom Sredozemnom moru, ovu je emblematičnu endemsku mediteransku vrstu školjkaša doveo na rub izumiranja. Nekoliko patogena u kombinaciji s povećanjem temperature mora povezuje se s pomorom. On je u proljeće 2019. „ušao“ u Jadran te se duž njega proširio. Kako navodi prof. Bakran-Petricioli sve plemenite periske, one autohtone na Brijunima i one presađene u sklopu Projekta, su uginule.
Praćenje stanja dvjestotinjak jedinki plemenite periske, koje smo u sklopu projekta MERCES vrlo uspješno presadili iz Pulske luke u Nacionalni park Brijuni 2017. godine prekinuo je masovni pomor koji se na Brijunima dogodio u lipnju ove godine. Pomor plemenite periske katastrofalnih je razmjera na razini cijelog Sredozemnog mora, danas se u Jadranu traže pojedine preostale žive jedinke, istaknula je prof. Bakran-Petricioli.
Istraživanja u okviru projekta MERCES u kojima su sudjelovale dr. sc. Bakran-Petricioli i dr. sc. Kipson, pokazala su da je pod određenim uvjetima i na područjima koja su zahvaćena masovnim pomorima još neko vrijeme moguće prikupiti mlađ plemenite periske. Rad o tome, na kojem su one koautorice, izašao je prije kratkog vremena u prestižnom časopisu Frontiers in Marine Science. Potaknuta time, dr. sc. Silvija Kipson pokrenula je inicijativu postavljanja kolektora za mlađ, PinnAdriaNet. U Inicijativi sudjeluju kolege iz više akademskih institucija, istraživačkih instituta, javnih ustanova i nevladinih udruga iz Hrvatske te su, uz sva potrebna dopuštenja nadležnog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, već postavljeni kolektori za mlađ plemenite periske na više mjesta u Jadranu. To daje nadu da će biti moguće spasiti ovu vrstu od izumiranja.
Mi smo postavile kolektore za mlađ plemenite periske u Nacionalnom parku Brijuni i na Dugom otoku te se spremamo podići ih čim nam to vremenske prilike i epidemiološka situacija dopusti. U tome će nam puno pomoći donacija od 10.000 kuna koju je PMF također prije kratkog vremena dobio od Grada Crikvenice za akciju „Spasimo plemenitu perisku od izumiranja, kazala je prof. Bakran-Petricioli te dodala kako će u okviru akcije podignuti kolektore u kojima postoji mogućnost da će biti juvenilnih školjkaša te će oni biti transportirani u Akvarij Pula koji se u zadnjih par godina posebno posvetio uzgoju plemenite periske u zatvorenim sustavima.
