65% odraslih Hrvata živi s debljinom: Za liječenje debljine nije dovoljno samo promijeniti prehranu, već i način razmišljanja

Znate li kako jednostavno provjeriti imate li problema s debljinom? Običnom mjernom trakom.

Martina Čizmić | 14.06.2022. / 16:44

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Hrvatsko društvo za debljinu, Hrvatsko kardiološko društvo i Zaklada Hrvatska kuća srca, uz potporu Škole narodnog zdravlja Dr. Andrija Štampar organizirali su okrugli stol „Istina o debljini – 65 % odraslih Hrvata živi s debljinom, što dalje?“.

Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je debljinu kao ozbiljnu kroničnu metaboličku bolest. Debljina može biti uzrok brojnih bolesti kao što su šećerna bolest tipa 2, kardiovaskularne bolesti, endokrinološke bolesti, bolesti pluća i dišnog sustava. Zapravo možemo reći kako ne postoji niti jedan organ u tijelu koji nije ugrožen debljinom.

Vrlo je važno da svi liječnici i zdravstveni djelatnici prepoznaju i dijagnosticiraju debljinu kao bolest te pomognu osobama s preuhranjenošću i debljinom odgovarajućim terapijskim pristupom koji podrazumijeva unaprijed definirane ciljeve i individualnu terapiju. Sukladno novim smjernicama debljina se danas liječi prilagodbom prehrambenih navika, tjelesnom aktivnošću, kognitivno bihevioralnim tretmanom, lijekovima, endoskopskim i kirurškim metodama. Lijekovi koji se pojavljuju na tržištu pokazuju sve bolje rezultate pa se na ovaj način u tromjesečnom razdoblju najčešće izgubi između 5 i 10 % tjelesne mase. Nastavkom terapije u trajanju od šest mjeseci ti su rezultati još bolji pa bolesnici izgube i do 15 % tjelesne mase, naglasio je prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.

Najzastupljenija metoda procjene prekomjerne tjelesne mase jest indeks tjelesne mase (ITM), no još jednostavnija metoda za koju je potrebna samo mjerna traka definirana je opsegom struka. Ako je opseg struka jednak ili veći od 80 cm kod žena odnosno jednak ili veći od 94 cm kod muškaraca, riječ je o osobi koja ima problema s debljinom.

Važno je napomenuti da debljina nije posljedica nedostatka volje, već rezultat čitavog niza čimbenika kao što su genetska sklonost, hormonalni poremećaji, kronične bolesti, psihološki čimbenici, lijekovi i okruženje u kojem živimo. Neki ljudi jednostavno imaju veću sklonost debljanju za razliku od drugih, jednako kao što je netko spretniji u sportu u odnosu na drugu osobu. To, naravno, ne znači da tu osobu trebamo stigmatizirati, već joj pomoći. Postavljanje realnih i ostvarivih ciljeva također je bitan dio liječenja debljine. U prvom mjesecu liječenja cilj je smršavjeti 2 kile, narednih 3 do 6 mjeseci izgubiti najmanje 5 % početne tjelesne mase i, ono što je ključno, održati postignutu tjelesnu masu. U postizanju navedenog važnu ulogu ima farmakoterapija. Danas postoje lijekovi koji su registrirani za liječenje debljine i koji kao osnovni mehanizam djelovanja imaju smanjenje osjećaja gladi i poticanje osjećaja sitosti, što dovodi do smanjenog unosa kalorija. Dodavanjem ovakvih lijekova u sklopu individualnog pristupa liječenju debljine pomažemo osobama s debljinom da se pridržavaju zadanog kalorijskog unosa kako bi postigli željeni gubitak kilograma, zaključila je izv. prof. dr. sc. Sanja Klobučar Majanović, dr. med., potpredsjednica Hrvatskog društva za debljinu.

S debljinom je povezano više od 200 zdravstvenih komplikacija. Znamo da je debljina jedan od glavnih rizičnih čimbenika i za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Nažalost, kardiovaskularne bolesti i dalje su ubojica broj jedan kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Debljina je, među ostalim, i kronično upalno stanje koje može uzrokovati oštećenje endotela, unutarnjeg obloga krvnih žila. Uslijed toga povećava se rizik od ateroskleroze i začepljenja krvnih žila, odnosno srčanog i moždanog udara. Debljina je povezana i s poremećajem metabolizma masnoća u krvi, što također pridonosi bržem razvoju ateroskleroze. Ono što je pozitivno jest činjenica da čak i skroman gubitak težine od pet posto ili više može imati pozitivan utjecaj na zdravlje jer smanjuje rizik od drugih kroničnih bolesti, izjavio je akademik Davor Miličić, dr. med., predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.

Edukacija o prevenciji debljine iznimno je važna kod djece, no kod odrasle je populacije kasno za prevenciju ako znamo da 65 % odraslog stanovništva Hrvatske ima prekomjernu tjelesnu masu. Vrlo je važno educirati odraslu populaciju koja ima problema s debljinom da mogu potražiti liječničku pomoć. U svijetu se više od 650 milijuna ljudi bori s debljinom pa se ne pretjeruje kada se govori da je debljina najveća pandemija 21. stoljeća i da je potrebno poduzeti ozbiljne korake za njeno suzbijanje.  

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti