Dulji razmak između dviju doza cjepiva Pfizer protiv COVID-19 vodi do stvaranja više razine antitijela nego kraći razmak, pokazala je britanska studija čiji su rezultati objavljeni u petak, ali pokazuju i da nakon prve doze kroz vrijeme dolazi do pada razine antitijela.
Kada se radi o duljem intervalu... neutralizirajuće razine antitijela protiv delta varijante bile su slabo inducirane nakon prve doze i nisu se zadržale tijekom cijelog intervala prije druge doze, kažu autori studije koju je vodilo Sveučilište u Oxfordu.
No, nakon druge doze cjepiva, razine neutralizirajućih antitijela bile su dvostruko više kod duljeg intervala nego kod kraćeg intervala, naglasili su.
Neutralizirajuća antitijela važan su element u imunosti od koronavirusa, ali ne daju potpunu sliku, jer ulogu igraju i T-stanice.
Studija, koja je u fazi znanstvenog preispitivanja, utvrdila je da je ukupna razina T-stanica bila 1,6 puta niža kada se radilo o duljem razmaku između doza nego kada se radilo o 3 ili 4 tjedna. Ali veći udio kada se radilo o duljem intervalu imale su tzv. "pomoćne" T-stanice što podržava teoriju o dugoročnoj imunosnoj memoriji.
Pomoćne T-stanice mogu stimulirati proizvodnju antitijela i novih T-stanica.
Zaključci podupiru stajalište da, iako je druga doza potrebna za punu zaštitu protiv delta varijante, njezino odgađanje može dati trajniji imunitet, iako na štetu kratkoročne zaštite.
U prosincu prošle godine, Britanija je produžila interval između dviju doza na 12 tjedana, iako je Pfizer upozorio da nema dokaza koji bi poduprli to pomicanje s razmaka od tri tjedna.
Britanija sada preporuča 8-tjedni razmak između dvije doze cjepiva kako bi što više ljudi brže dobilo zaštitu, istovremeno maksimalizirajući imunosni odgovor na dugi rok.