Jedna od sve popularnijih metoda kojima se koriste hakeri u posljednje vrijeme jest ransomware – nakon što računala 'otmu', odnosno zaraze virusom i zaključaju ga tako da korisnici više ne mogu pristupiti podacima na računalima, od njih traže plaćanje otkupnine kako bi im otključali računalo. Problema s ovakvim napadima i ucjenama imali su i korisnici u Hrvatskoj, a prema istraživanju sigurnosne kompanije FireEye koje je provedeno u Australiji, čak 72 posto ispitanih kompanija imali su problema s ransomwareom, dok je prije dvije godine ta brojka iznosila 17 posto. Osim 'običnih' i poslovnih korisnika, posljednji napadi pokazali su koje su industrije posebno zanimljive hakerima – energetika, zdravstvo i fakulteti.
Umjesto jednog računala 'običnog' korisnika za koje traže nekoliko stotina dolara otkupnine, hakeri pokušavaju zaraziti cijele mreže računala pa čak i pokušavaju izbrisati backupove podataka i na taj način ugrožavaju medicinsku dokumentaciju u bolnicama koje napadaju, važne informacije iz elektrana i prijete 'uništavanjem reputacije fakulteta', objavili su na The Telegraphu. Jedna od hakerskih meta prošlog mjeseca bila je bolnica u Los Angelesu čija su računala hakeri zaključali na deset dana – u istragu se uključio i FBI, no kao i u brojnim slučajevima do sada, bolnica je na kraju morala platiti otkupninu u iznosu od 17 tisuća dolara. Nedugo nakon toga na sličan način napadnuta je i jedna bolnica u Kanadi, no uspjeli su se obraniti tako da hakeri nisu zaključali njihova računala. Prošle godine zabilježen je i napad na najmanje dvije kompanije za energetsku distribuciju u Ukrajini – osim što je veliki broj ljudi ostao bez struje, hakeri su isključili i sustav za nadzor energije tako da u ovim kompanijama na početku nisu niti bili svjesni da njihovi korisnici imaju problema s opskrbom energijom. Nakon ovih napada, hakeri su napali i izraelsko državno tijelo za regulaciju energetskih djelatnosti.
Treća velika meta hakera su fakulteti, a to se pogotovo odnosi na Veliku Britaniju u kojoj su prošle godine zabilježeni svakodnevni cyber napadi na fakultete – u tim napadima hakeri su ukrali 'kritično intelektualno vlasništvo' koje uključuje podatke vezane uz nacionalnu sigurnost, obranu i medicinska istraživanja. S obzirom da će u budućnosti sve više uređaja biti povezano s internetom – uključujući sve više bespilotnih letjelica i autonomnih automobila i kamiona, sigurno je da će i ove mete postati sve zanimljivije hakerima, pri čemu bi cyber napadi na računala koja upravljaju automobilima mogli imati i smrtne posljedice.
