Samo šest zemalja u svijetu učinilo je dosta na smanjenju nezaraznih bolesti kao što su dijabetes, rak i kardiovaskularne bolesti, a kriza koju je izazvala pandemija Covid-19 pokazuje koliko je "hitno" boriti se protiv njih, stoji u izvješću koje je naručila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Danska, Luksemburg, Novi Zeland, Norveška, Singapur i Južna Koreja jedine su na dobrom putu da ostvare zacrtani cilj - da do 2030. godine za trećinu smanje smrtnost od tih bolesti, zaključuje se u izvješću koje je u petak objavio britanski časopis The Lancet.
Druge zemlje još mogu nadoknaditi kašnjenja uz uvjet da se protiv tih bolesti bore na više frontova i primijene strategije koje su drugdje dale rezultate, navodi se u tekstu.
Smrtnost od bolesti koje je djelomice moguće izbjeći kao što su dijabetes, rak pluća i debelog crijeva globalno se "presporo smanjuje ili čak pogoršava u brojnim zemljama".
Nasuprot tome, stanje se poboljšava za kardiovaskularne bolesti i rak želuca.
Zacrtani cilj smanjenja nezaraznih bolesti jedan je od 17 "ciljeva održivog razvoja" koje je prihvatila Organizacija Ujedinjenih naroda 2015. godine u okviru "Agende 2030".
Taj cilj sadrži obvezu smanjenja preuranjene smrti (od 30 do 70 godina) za jednu trećinu do 2030. a koje su izazvane rakom, kardiovaskularnim bolestima, kroničnim respiratornim bolestima i dijabetesom.
Prvo izvješće objavljeno je 2018., a ovo najnovije koje potpisuju Kraljevski koledž u Londonu (Imperial College London), Svjetska zdravstvena organizacija i nevladina udruga Alliance razmatra točku to točku ostvaren napredak.
Pandemija bolesti Covid-19 koja u teškim oblicima najviše pogađa osobe koje boluju od kroničnih bolesti "jasno pokazuje koliko je žurno potrebno da vlade primijene politike borbe protiv smrti koje je moguće izbjeći", navodi se u izvješću.
Ne smijemo dopustiti da nezarazne bolesti postanu generacijska katastrofa, sinonim za uništen ljudski potencijal i produbljenje nejednakosti, komentira Bente Mikkelsen, ravnateljica odjela za nezarazne bolesti u WHO-u.
Izvješće sadrži popis djelotvornih mjera koje je potrebno poduzeti, a među njima su jačanje kontrole konzumiranja duhana i alkohola (zabrana oglašavanja, povećanje poreza na te proizvode, upozorenja na ambalaži itd. )
U izvješću se preporučuju "učinkoviti programi za rano otkrivanje raka" i bolji pristup lijekovima za povišeni krvni tlak, za dijabetes i astmu, kao i terapije za sprečavanje kardiovaskularnih oboljenja u rizičnih pacijenata.