Brazilsko autohtono stanovništvo razočarano je ishodom samita o Amazoniji u Brazilu, na kojem su južnoamerički čelnici raspravljali o ključnom pitanju zaštite najveće prašume na svijetu.
Nedostatak konkretnih i objektivnih ciljeva u vezi s domorodačkim narodima i okolišem je frustrirajući, rekao je Kleber Karipuna, izvršni koordinator krovne brazilske domorodačke organizacije Apib.
Potrebne su konkretne mjere kako bi se spriječilo pretvaranje prašume u stepu, rekao je, uključujući stvaranje nadziranih zaštićenih područja.
Amazonska organizacija ugovora o suradnji (ACTO) okupila je čelnike iz Bolivije, Brazila, Kolumbije, Ekvadora, Gvajane, Perua, Surinama i Venezuele na sastanku u Belemu, brazilskoj luci koja se naziva vratima rijeke Amazone.
Domaćin summita, Brazil, ima i najveću odgovornost i teret brige o Amazoni, budući da se 60 posto prašume nalazi u Brazilu.
Zajednička deklaracija dogovorena na samitu naišla je na kritike, a kritičari kažu da ne ispunjava ono što je potrebno za zaštitu najveće prašume na svijetu.
Amazona je ključna za uništavanje ugljika i može se pohvaliti sposobnošću upijanja ogromnih količina ugljičnog dioksida, što je odlučujuća funkcija u međunarodnoj borbi protiv klimatskih promjena.
Postoji "svijest o hitnoj potrebi za regionalnom suradnjom kako bi se izbjegla točka s koje nema povratka u Amazoniji", stoji u dokumentu.
Delegacije su se složile stvoriti savez za borbu protiv krčenja šuma, ali nisu uspjele postaviti obvezujuće ciljeve i prepustile su utvrđivanje ciljeva svakoj zemlji pojedinačno.
Autohtono stanovništvo ove regije često se naziva "čuvarima šume" zbog njihovog načina života. Studije pokazuju da je u područjima gdje imaju zajamčena prava na zemlju krčenje šuma manje izraženo nego drugdje.
