Nova studija kod dupina je otkrila ''kulturu bratstva'' koja se može mjeriti s ljudskom. Osim ljudi, znanstvenici kažu da su dupini jedina vrsta za koju se zna da formira takve složene, kooperativne muške veze.
Druge životinje, poput čimpanza, pokazuju žestoko rivalstvo između mužjaka u nastojanju da se pare sa ženkama. Njihove interakcije, stoga, ne završavaju suradnjom, nego nasiljem.
Međutim, mužjaci dupina su iznenađujuće kooperativni. Ne samo da mužjaci stvaraju višestruke saveze, te različite skupine često rade zajedno kako bi pridobile ženke.
Znanstvenici koji su pratili 121 odraslog mužjaka indo-pacifičkog dobrog dupina (lat. Tursiops aduncus) u zaljevu Shark Bay u Zapadnoj Australiji otkrili su da su se mužjaci s jačim vezama više družili sa ženkama dupina i imali veći reproduktivni uspjeh.
Pojedinačni mužjak obično bi se udružio s dva ili tri druga mužjaka kada bi progonio ženku. Riječ je o, na neki način, ekvivalentu ljudskoj muškoj pratnji pri udvaranju. Štoviše, gotovo svi odrasli mužjaci dupina u studiji također su pripadali društvenom savezu drugog reda među 4 i 14 drugih dupina. I što je čudno, ti se veći savezi ne bi uvijek natjecali s manjim timovima za žensku pozornost.
Umjesto toga, ponekad su zapravo udruživali snage, stvarajući tako i treću razinu saveza. Kad se to dogodilo, mužjaci su bili puno uspješniji u parenju sa ženkama. Njihova je suradnja, drugim riječima, smanjila konkurenciju. Odnos između grupa (a ne veličina saveza) imao je najveći utjecaj jer je mužjacima davao više vremena da se udvaraju ženkama.
Pokazali smo da trajanje tijekom kojeg ti timovi mužjaka dupina zavode ženke ovisi o dobroj povezanosti sa saveznicima trećeg reda, odnosno društvene veze između saveza dovode do dugoročnih koristi za te mužjake, ističe etolog Simon Allen sa Sveučilišta u Bristolu.
Suradnja među skupinama smatrala se jedinstvenom značajkom čovječanstva, a sad izgleda da su dupini evoluirali nešto slično.
Za razliku od ljudi, dupini koji se pare ne stvaraju veze u paru, a mužjaci ne pomažu u podizanju mladih, pa je prilično iznenađujuće da mogu tako dobro surađivati. Iako su njihove promiskuitetne društvene strukture sličnije čimpanzama nego nama, modernim ljudima, dupini ipak stvaraju čovjekolike strateške muške saveze na više razina.
Pitanje onda glasi: što je to što razlikuje dupina od ljudi?
Odgovor je da još ne znamo, ali znanstvenici sumnjaju da to ima veze s hipotezom društvenog mozga. Ova hipoteza tvrdi da su složeni odnosi mogli biti pokretačka sila evolucije za velike mozgove i inteligenciju i ljudi i dupina.
Otkriće strateških muških saveza na više razina kod dupina je iznenađujući slučaj konvergencije koji proširuje naše razumijevanje ljudske društvene i kognitivne evolucije, pišu autori studije koja je objavljena u znanstvenom časopisu PNAS.
Izvor: Science Alert
