Antitijela na novi koronavirus ne treba smatrati jedinim dokazom da je netko prebolio COVID-19, objavili su znanstvenici iz Sveučilišne bolnice u Strasbourgu. Upozorili su na to da oslanjanje samo na otkrivanje antitijela može uskratiti uvid u prave razmjere epidemije.
Tim je proučio devet potvrđenih slučajeva oboljelih od bolesti COVID-19 s blagom slikom bolesti iz sedam obitelji te još osam članova njihovih kućanstava koji su naknadno razvili simptome bolesti COVID-19.
Kod šest od osam kontakata izvornih bolesnika simptomi su se pojavili unutar jednog do sedam dana nakon simptoma kod prve skupine bolesnika.
Kod svih bolesnika u prvoj skupini razvila su se antitijela, pokazala je analiza njihove krvi nakon oporavka. Kod svih su i do 69 dana nakon prvih simptoma otkrivene T-stanice - ključna komponenta imunog sustava, koja može otkriti i napasti koronavirus.
No članovi obitelji koji su se naknadno razboljeli, prema testovima, nisu razvili antitijela. Njih šest od osam imalo je druge stanice imunog sustava u krvi koje su ukazivale na to da su bili zaraženi - i do 80 dana nakon prvih simptoma imali su T-stanice.
Reakcija T-stanica može biti osjetljiviji indikator izloženosti virusu SARS-CoV-2 od antitijela, objavili su znanstvenici u nerecenziranom radu u ponedjeljak.
Naši rezultati ukazuju na to da epidemiološke analize, koje se oslanjaju samo na antitijela u otkrivanju virusa, mogu voditi do znatnog podcjenjivanja razmjera izloženosti virusu.
Rezultati istraživanja objavljeni su na medRxivu, koji su utemeljili Sveučilište Yale, medicinski časopis BMJ i Cold Spring Harbor Laboratory.