Jedno od prvih cjepiva protiv covida zajednički su razvili farmaceutski div Pfizer i mala njemačka kompanija BioNTech i premda ga mnogi nazivaju Pfizerovim cjepivom, BioNTechov doprinos puno je veći od marginalnog.
Upravo je BioNTech, tvrtka iz Mainza, razvila kandidate za cjepiva.
Njezini osnivači Oezlem Tuereci i Ugur Sahin su među znanstvenicima iz cijelog svijeta koji su naporno radili na stvaranju cjepiva utemeljenog na glasničkoj RNK kad je započela pandemija.
Nisu imali ni internetsku stranicu
Udruživanjem s Pfizerom, BioNTech je u manje od godinu dana uspio lansirati jedno od prvih i najučinkovitijih cjepiva protiv koronavirusa.
Godine 2014. BioNTech nije imao ni vlastitu internetsku stranicu, kaže britanski novinar Joe Miller koji je pratio razvoj cjepiva i o tomu nedavno objavio knjigu.
U njoj opisuje koliko su uporno i posvećeno osnivači tvrtke, onkolog Sahin i njegova supruga Tureci, slijedili svoje vizije.
Sahin (56) je rođen u Turskoj i kao dijete je s roditeljima doselio u Njemačku gdje je u Koelnu studirao matematiku i medicinu. Stručnjak u svojoj grani medicinske znanosti, specijalizirao se za molekularnu medicinu i imunologiju.
Tuereci (54) je rođena u Njemačkoj, ali su joj roditelji turski useljenici. Ona je medicinu završila na Saarskom sveučilištu u Homburgu.
BioNTech, koji danas ima 1300 zaposlenih, izvorno se specijalizirao za personaliziranu imunoterapiju za oboljele od raka. Sahin ga je osnovao 2008. u potrazi za novim načinima liječenja raka.
Istražujući za svoju knjigu, Miller se sastajao s Tureci i Sahinom i razgovarao s više od 50 znanstvenika, političara i zaposlenika BioNTecha. Njegovi zapisi pokazuju na koji je način jedna mala kompanija uspjela stvoriti iznimno učinkovito cjepivo u kratkome roku.
Puno prije nego što je koronavirus otkriven, par je vjerovao u medicinsku revoluciju utemeljenu na genetskoj molekuli mRNK, no nijedno od njih nije ni sanjalo da će pandemija pokazati da su u pravu.
Brzina svjetlosti
Cjepivo s glasničkom ribonukleinskom kiselinom (mRNK) temelji se na genetskim uputama stanicama o stvaranju fragmenta virusa od kojega će biti zaštićen čitav organizam.
Pristup nije bio osobito poznat u trenutku izbijanja pandemije i nije naišao na velik entuzijazam u široj znanstvenoj zajednici, kaže Miller.
Sahin je bio jedan od rijetkih znanstvenika koji su slutili što će uslijediti nakon pojave prvoga slučaja COVID-19 u prosincu 2019. godine. Mislim da možemo nešto napraviti, rekao je tada.
U svijetu je 25. siječnja 2020., na dan kad su Tuerci i Sahin odlučili razvijati cjepivo protiv koronavirusa, bilo manje od tisuću potvrđenih slučajeva zaraze.
Svoje su napore na razvoju mRNK tehnologije nazvali "Projektom brzine svjetlosti", što će kasnije postati i naziv Millerove knjige.
Dotad nije bio u upotrebi nijedan lijek koji se bazirao na glasničkoj RNK.
No nije to bio jedini problem. Trebalo je svladati niz prepreka i poteškoća prije nego što je proizvodnja cjepiva konačno pokrenuta.
Velike vijesti stigle su 9. studenoga. Rezultati konačnih kliničkih ispitivanja bili su sjajni. Vrijednost BioNTechovih dionica rasla je 'brzinom svjetlosti' i tvrtka je uskoro bila vrijedna kao i njemački farmakološki div Bayer.
Miller, novinar Financial Timesa, očekivao je da će u istraživanju za knjigu otkriti i onaj ključan, prijelomni trenutak za BioNTechov razvoj koji je omogućio njegovu bajku.
Danas tvrdi da se to nije dogodilo te da iza uspjeha tvrtke stoje osobnost i odlučnost njezinih osnivača. Nije mRNK tehnologija ključan sastojak cjepiva, već su to Tuereci i Sahin, zaključuje Miller.
