Suh i prašnjav krajolik bogat željeznim oksidom zaslužan je za Marsov nadimak - Crveni planet. Voda na površini Marsa može postojati jedino u obliku leda, zbog njegove kranje tanke i hladne atmosfere. Ipak, nekoć je priča na Marsu bila posve drugačija, što potvrđuje krajolik Marsa i drugi dokazi.
Mars je nekoć imao topliju i gušću atmosfru te vodu u tekućem obliku na svojoj površini. U novoj studiji međunarodnog tima planetarnih znanstvenika, tvrdi se da je Mars prije 4,5 milijardi godina možda imao dovoljno vode da ga pokrije u globalnom oceanu dubine do 300 metara.
Zajedno s organskim molekulama i drugim elementima koji su u to vrijeme distribuirani asteroidima i kometima kroz Sunčev sustav, navedeni uvjeti ukazuju na to da je Mars možda bio prvi planet u Sunčevom sustavu na kojem je postojao život, tvrdi se u studiji koju su proveli francuski, danski i švicarski znanstvenici i koja je objalvjena u znanstvenom časopisu Science Advances.
Trag u jednom izotopu
Zemaljski planeti pretrpjeli su razdoblje značajnih udara asteroida (kasno teško bombardiranje) nakon njihovog formiranja prije više od 4,5 milijardi godina, pišu autori studije. Vjeruje se da su ti utjecaji način na koji su se voda i građevni blokovi za život (organske molekule) distribuirali po Sunčevom sustavu. Međutim, još uvijek se raspravlja o ulozi ovog razdoblja u evoluciji stjenovitih planeta u unutrašnjosti Sunčevog sustava, posebno kada je u pitanju distribucija hlapljivih elemenata poput vode.
Znanstvenici su u studiji izvijestili o varijabilnosti jednog izotopa kroma (54Cr) u marsovskim meteoritima, koji datiraju iz tog ranog razdoblja. U to vrijeme ti su meteoriti bili dio Marsove kore i izbačeni su u svemir zbog udara asteroida. Sastav tih meteorita zapravo predstavlja izvornu koru Marsa, prije nego što su asteroidi taložili vodu i razne elemente na površinu.
Budući da Mars nema aktivnu tektoniku ploča poput Zemlje, površina nije podložna stalnoj konvekciji i recikliranju. Stoga meteoriti izbačeni s Marsa prije više milijardi godina nude jedinstveni uvid u to kakav je Mars bio nedugo nakon formiranja planeta Sunčevog sustava.
Tektonika ploča na Zemlji izbrisala je sve dokaze o tome što se dogodilo u prvih 500 milijuna godina povijesti našeg planeta. Ploče se neprestano pomiču i recikliraju natrag i uništavaju u unutrašnjost našeg planeta. Nasuprot tome, Mars nema tektoniku ploča takvu da površina planeta čuva zapise o najranijoj povijesti planeta, pojašnjeno je u priopćenju za medije Sveučilišta Kopehagen, čiji su znanstvenici sudjelovali u studiji.
Koliko vode je Mars imao?
Mjerenjem varijabilnosti 54Cr u tim meteoritima, znanstvenici su procijenili stopu udara Marsa prije otprilike 4,5 milijardi godina i koliko su vode isporučili na taj planet. Prema njihovim rezultatima, bilo bi dovoljno vode da pokrije cijeli planet u oceanu dubine između 300 metara i jednog kilometra.
Za usporedbu, na Zemlji je u to vrijeme bilo vrlo malo vode, jer se objekt veličine Marsa sudario sa Zemljom, što je dovelo do formiranja Mjeseca (prema teoriji o velikom udaru).
Građevni blokovi života
Osim vode, asteroidi su također distribuirali organske molekule poput aminokiselina (građevni blokovi DNK, RNK i proteinskih stanica) na Mars tijekom kasnog teškog bombardiranja. To znači da je život mogao postojati na Marsu kada je Zemlja bila sterilna, pojašnjeno je u spomenutom priopćenju.
Ovo se dogodilo unutar prvih 100 milijuna godina Marsa. Nakon tog razdoblja dogodilo se nešto katastrofalno za potencijalni život na Zemlji. Vjeruje se da je došlo do gigantskog sudara između Zemlje i drugog planeta veličine Marsa. Bio je to energetski sudar koji je formirao sustav Zemlja-Mjesec i, u isto vrijeme, izbrisao sav potencijalni život na Zemlji, pojasnio je u navedenom pripćenju profesor Martin Bizzarro iz Centra za formiranje planeta i zvijezda Sveučilišta Kopenhagen.
Najnovija studija slična je nedavnom znanstvenom istraživanju koje je koristilo omjere deuterija i vodika Marsovih meteorita za stvaranje modela atmosferske evolucije. Rezutati tog istraživanja pokazali su da je Mars možda bio prekriven oceanima dok je Zemlja još bila rastopljena kamena lopta.
Izvor: Universe Today
