Morski biolozi istražuju misterioznu kožnu bolest koja pogađa bjelovrhe grebenske morske pse u Maleziji, a rana izvješća ukazuju na to da je za pojavu ove bolesti odgovoran porast temperature mora.

tri vijesti o kojima se priča Pandemija, ilustracija Mogu li te promjene nestati? Otkrili neočekivanu posljedicu pandemije: Čak i kod ljudi koji nikada nisu bili zaraženi Kibernetička sigurnost, ilustracija Iz Fine umiruju javnost Uzbuna u Fini: Pronađeni pogrešno izdani certifikati koji su mogli stvoriti ozbiljne probleme Arheološko nalazište, ilustracija Odgovor je u DNK-u Razriješena povijesna zagonetka koja je godinama mučila znanstvenike: Otkud dolaze Slaveni i kako su "osvojili" Europu?

Nazvani po prepoznatljivim bijelim vrhovima peraja, ovi grebenski morski psi obično se danju odmaraju blizu grebena i atrakcija su za ronioce. Noću postaju aktivni u lovu na sitnu ribu i ostale morske životinje.

Tijekom jednog od zarona podvodni fotograf je blizu otoka Bornea snimio primjerak bjelovrhog morskog pasa, a na slikama koje je još u travnju objavio na društvenim mrežama vide se neuobičajene mrlje i lezije u predijelu glave.

Nedugo nakon objave, ronioci su oko otoka Sipadan snimili još fotografija, alarmiravši stručnjake s državnih sveučilišta i iz vladinih grupa za zaštitu flore i faune koji su zaključili da je riječ o kožnoj bolesti.

Nastojeći otkriti uzrok bolesti tim je otkrio da je temperatura morske površine oko Sipadana u svibnju porasla na 29,5 Celzijevih stupnjeva, što je za stupanj više nego 1985. godine.

Gotovo sigurno možemo povezati zagrijavanje površine oceana i pojavu kožne bolesti među morskim psima u vodama oko Sipadana, rekao je Davies Austin Spiji, morski biolog iz neprofitne skupine za zaštitu koraljnih grebena Reef Guardian.

Isključio je ljudski faktor, pojasnivši da je Sipadan zaštićeno morsko dobro u kojemu je ribolov strogo zabranjen, a u blizini nema ni naselja ni bilo kakvog industrijskog postrojenja.

Izvješća o pojavi ove bolesti poklapaju se s podacima o izbjeljivanju koralja u tom području, smatra Mohamed Din, profesor na Veterinarskom fakultetu Putra Malaysia koji se bavi morskom florom i faunom.

Din dodaje da se ne može zanemariti činjenica da se u oceanima događaju razne promjene zbog porasta temperature, no dodaje da treba obaviti daljnje potpune znanstvene studije.

U svibnju su članovi istraživačkog tima u suradnji s roniocima pokušali, no nisu uspjeli uhvatiti neke primjerke morskih pasa da bi osigurali uzorke za testiranja, rekla je Mabel Manjaji-Matsumoto, viša predavačica s Instituta za morska istraživanja na Sveučilištu Malaysia Sabah.

Uspijemo li doći do uzoraka tkiva morskih pasa, sigurno ćemo barem moći otkriti patogeni uzrok lezija, rekla je Manjaji-Matsumoto, dodajući da tim planira još jedan pokušaj u srpnju.