Fintech konferencija Money Motion već je prvog dana pokazala koliki je interes za temama poput kripta, plaćanja, bankarstva i tehnologija koji već danas kreiraju budućnost fintecha. U prepunoj Laubi okupljeni su mogli čuti ugledne govornike iz svijeta financija, bankarstva,plaćanja i tehnologije.
Na samom početku konferencije, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek govorila je o budućnosti novca i to kroz prizmu digitalnog eura. Vremena se mijenjaju, istaknula je Švaljek i otkrila kako se o digitalnom euru već naveliko priča. Istaknula je kako će glavna zadaća centralnih banaka, u slučaju uvođenja digitalnog eura, biti zadržati povjerenje građana i stabilnost financijskog sustava. No, dodala je i kako gotov novac sigurno neće nestati.
Keš ili digitalni euro? Mi smo za oboje jer zajedno smo jači, rekla je na kraju Švaljek.
Revolut u Hrvatskoj koristi 300 tisuća građana
Potom je uslijedio zanimljiv razgovor između Ivana Burazina iz Infobipa i Andriusa Bičeikua, partnera iz Revoluta koji su razgovarali o Revolutu i kako je taj fintech startup osvojio srca korisnika i prerastao iz startupa u pravu fintech tvrtku koju prepoznaju diljem svijeta.
Na početku su ljudi doživljavali Revolut kao aplikaciju koju koriste na putu. No, onda je krenula pandemija i ljudi su krenuli masovno koristiti beskontaktno plaćanje, istaknuo je Bičeiku te dodao kako je Revolut davno prerastao okvire aplikacije koja se povremeno koristi.
Na pitanje kako su uspjeli ostati konkurentni i zadržati korisnike, otkrio je kako je recept zapravo veoma jednostavan.Ako korisnicima ponudite neku opciju koju nemaju nigdje drugdje ili koja je bolja nego drugdje, onda ćete ih privući. A zadržati? Morate biti najbolji i imati najbolje ljude, rekao je kroz smijeh Bičeiku.
Otkrio kako su izuzetno zadovoljni brojem korisnika Revoluta u Hrvatskoj koji se kreće oko 300 tisuća. Iako još ima prostora za rast, najavio je kako bi u budućnosti Revolut u Hrvatskoj mogao nuditi i
kreditne kartice i kredite. Naime, kako bi to mogao napraviti potrebno je otvoriti lokalnu podružnicu, što su već počeli raditi u nekim tvrtkama. Kad otvore lokalnu podružnicu onda mogu početi nuditi i financijske usluge poput banaka i drugih financijskih institucija.
Trenutno rade na širenju na tržišta izvan EU, ponajprije u SAD-u i Kini. I dok Kina već ima cijeli niz aplikacija koje nude veoma slične ili iste opcije kao Revolut, u SAD-u su pronašli zanimljivu nišu. Naime, fokusirali su se na korisnike koji novac šalju iz SAD-a u Meksiko i ostale zemlje južne Amerike. Do sad su ti korisnici morali koristiti druge servise i plaćati visoke provizije. Uz Revolut, istaknuo je, te su provizije puno manje, a prebacivanje novac jednostavnije. Stoga planiraju ponuditi svoju uslugu i u drugim južnoameričkim zemljama.
Hoće li fintech zamijeniti klasične banke?
Na panelu o hrvatskim bankama u eurozoni, sudionici Liana Keserić (RBA), Balasz Bekeffy (OTP), Draženko Kopljar (PBZ) i Mario Žižek(Addiko) raspravljali su o potencijalima suradnje između banaka i
tehnoloških tvrtki u eurozoni. Zaključili su da, unatoč rastu fintech sektora i pojavama digitalnih rješenja, tradicionalne banke neće u potpunosti nestati. Pandemija ih je natjerala da se dodatno digitaliziraju i ponude korisnicima nove mogućnosti, ali su i dalje aktualne i ključne u financijskom sektoru.
Fintech nije prijetnja, nego prilika, čak i za dosadne banke. Implementiramo nova rješenja, ulažemo u nove tehnologije kako bi ostali relevantni, istaknuo je Bekeffy.
Banke drže korak s tehnologijom i aktivno ju koriste. Od pohrane podataka u oblaku, digitalizacije, nuđenja novih i inovativnih usluga, čime mogu konkurirati fintech tvrtkama. Zapravo uopće nismo dosadni, istaknula je Liana Keserić i dodala kako banke mogu biti izuzetno dobar partner tehnološkim kompanijama,
pogotovo u fintechu.
Na pitanje o tome kako imati tehnološki napredno, a istovremeno sigurno bankarstvo, Žižek je istaknuo kako je za to ključan regulatorni okvir. Korisnici će lako prihvatiti inovacije, ali regulator mora držati korak s inovacijama i pružiti regulatorni okvir koji će se pobrinuti da te inovacije budu sigurne i za financijski sektor i za građane.
Ključna je ravnoteža, naglasio je Žižek. Neki korisnici žele zadržati tradicionalne usluge u bankama, drugi žele da sve bude digitalno. Banke moraju pronaći pravu ravnotežu i pružiti korisnicima najbolje od oba svijeta.
Najbolje će proći oni koji korisnicima ponude najbolje korisničko iskustvo, naglasila je Keserić. Bekeffy se s tim složio i istaknuo kako oni u OTP banci već testiraju korištenje umjetne inteligencije u kontaktu s korisnicima, kako bi korisnicima pružili prave informacije u trenutku kad su one korisniku potrebne.
Korisnici već sad koriste pametna rješenja i umjetnu inteligenciju kako bi dobili što bolje korisničko iskustvo prilikom korištenja m-bankinga, a da toga vjerojatno nisu ni svjesni. Na kraju su sudionici panela dali svoje viđenje gdje će bankarstvo biti u sljedećih 10 godina. Istaknuli su da će pokušati premašiti
očekivanja korisnika. Pokušati će i dalje biti inovativni i ponuditi nove usluge koje će ispuniti potrebe digitalnih generacija (Gen Z).
Koliko smo daleko od AI bankarstva?
Ivan Šimičević iz OTP Bank Croatia dotaknuo se veoma aktualne teme - primjene umjetne inteligencije u bankarstvu. Istaknuo je da, prema onome što je on do sad vidio, AI bankarstvo nešto što će u potpunosti
promijeniti način na koji bankarimo. No, dodao je, kako će potrajati još neko vrijeme prije no što AI postane ključan dio banaka i bankarstva.
Sve mora biti 100 posto savršeno prije no što pustite umjetnu inteligenciju u svijet bankarstva, naglasio je i dodao kako prije svega treba pronaći mjesta na kojima je korištenje umjetne inteligencije opravdano, potom educirati ne samo ljude u bankarskoj industriji, nego i korisnike.
Umjetna inteligencija će definitivno promijeniti industriju. Pitanje je samo gdje će se prvo pojaviti? Vjerojatno u području odnosa s korisnicima, rekao je, a onda dodao kako bi se AI mogao koristiti i za otkrivanje prijevara, donošenje odluka, bolju učinkovitost...
Postoji strah da kad AI stupi na scenu, da će ljudi izgubiti posao. No, to baš i nije točno. Procjenjuje se da će do 2025. godine, kad AI postane uobičajen, nestati 80 milijuna poslova, ali će istovremeno nastati 95 milijuna novih, jer će ljudi morati početi raditi stvari na drugačiji način. Ključno je naučiti ljude kako koristiti tu novu
tehnologiju, zaključio je na kraju Šimičević.
Plaćanje mora biti ugodno iskustvo
Prije pauze za ručak održan je panel o plaćanju kao iskustvu, odnosno kako tehnološke inovacije mijenjaju naše iskustvo plaćanja. Goran Bosankić (ABC TECH Group), Paola Sanchez (Minka), Ivan Ostojić
(Infobip) i Bartosz Ciolkowski (Mastercard) podijelili su svoja iskustva plaćanja i koliko njihove tvrtke rade kako bi inovirali nove načine plaćanja koji će biti još jednostavniji za korisnike.
Istaknuli su kako je ključno da iskustvo plaćanja bude što jednostavnije i integrirano u aplikaciju u kojoj se kupovina obavlja. Na taj način korisnici će ga prirodno početi koristiti. S druge strane, posebnu pozornost treba posvetiti sigurnosti samog plaćanja. Da bude dovoljno sigurno kako bi se transakcija mogla provesti, a da istovremeno ne komplicira sam postupak plaćanja.
U konačnici se sve svodi na povjerenje između korisnika, sustava za plaćanje i prodavatelja. Ako je sustav jednostavan za korištenje, siguran i brz, svi će ga koristiti, zaključio je Bosankić.
U popodnevnim satima, govorit će se o izazovima u riziku poslovanja za kripto i FinTech kompanije na panelu koji spaja interdisciplinarnu grupu stručnjaka poput Ratka Drče iz Deloitta, Lucije Ane Tomić iz
Wiener osiguranja, Mahe Al Saadi iz Bankhaus Scheicha, Cheta Shaha iz Wirexa i Julije Bonde iz Sumsuba uz moderatoricu Antoniju Zorić iz ATD solucija. Tu je i važna tema o regulaciji FinTech kompanija u Hrvatskoj u kojoj će sudjelovati predstavnik HNB-a Linardo Martinčević, predsjednik uprave Zagrebačke Burze Tomislav Gračan, predstavnica HANFA-e Anamarija Staničić i voditelj digitalne imovine u Aircashu Filip Šaravanja.
Konferencija se nastavlja i sutra, kad će naglasak biti na izgradnji banke budućnosti i inovacijama u fintech sektoru.
