Iako je pandemija COVID-19 ponešto usporila uvođenje 5G tehnologije u Europi, neke su zemlje iskoristile upravo ovaj trenutak u kojem su im bili dostupni i brojnih europski fondovi kako bi potaknule digitalnu transformaciju i modernizirale svoje mobilne mreže. Dovoljno je istaknuti kako je fond za Oporavak, iz kojeg i Hrvatska povlači novac za oporavak gospodarstva, ali i saniranje štete od potresa, predviđa i dio novca za digitalnu transformaciju. Među ostalima, europski će se novac moći koristiti za projekte digitalne tehnologije, širenje mreže brzog interneta, gradnju 5G mreže i digitalnu transformaciju ekonomije.
Prema podacima GSMA, većina operatora u središnjoj i istočnoj Europi, njih 24 od 31, već je lansirala svoje 5G usluge. Podsjetimo, prema akcijskom planu za 5G iz 2016. godine, zemlje EU su trebale omogućiti korištenje niskog frekvencijskog spektra do kraja lipnja 2020. godine, a ostalih spektara do kraja 2020. godine. Zbog pandemije i kašnjenja, realizacija tog akcijskog plana kaska, no većina je zemalja ipak oslobodila barem jedan spektar za 5G.
Iznimka je tek Poljska, koja još nije održala ni aukciju za 5G frekvencije. Dodatno, u Poljskoj se trenutno raspravlja o prilično kontroverznom zakonu, kojim bi se uspostavila državna 5G mreža kojom bi upravljao državni operator Exatel. Problem je što frekvencije koje bi ta mreža koristila (oko 700 MHz) zahtijevaju koordinaciju s drugim zemljama, ponajprije Bjelorusijom, Rusijom i Ukrajinom, što je zbog trenutne situacije u tim zemljama trenutno nemoguće.
S druge strane, Hrvatska i Slovenija su jedine dvije zemlje u ovom području koje su dodijelile koncesije za sve 5G frekvencije. Ravnatelj HAKOM-a, Miran Gosta, najavio je i nove aukcije za one frekvencije koje se trenutno koriste, ali čije koncesije ističu 2024. godine (800 MHz, 900 MHz, 1800 MHz, 2100 MHz i 2600 MHz).
Da se ulaganje u razvoj 5G mreža u Hrvatskoj isplatilo, pokazuje mjerenje koje je provela Ookla, a koje je pokazalo da su brzine na hrvatskim 5G mrežama gotovo najbrže u ovom dijelu Europe. Prema njihovom mjerenju, srednja 5G brzina preuzimanja podataka u osam zemalja iznosila je 73-407 Mbps. Bugarska se može pohvaliti najvećom brzinom od 406.97 Mbps, a slijede ju Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka.
Bugarski operator Vivacom pokrenuo je prvu komercijalnu 5G mrežu putem dinamički dijeljenog spektra (DSS) u rujnu 2020., a slijedili su ga A1 i Telenor. Da neće ostati samo na tome govori i podatak kako je Bugarska iz fonda za oporavak odvojila gotovo četvrtinu sredstava za digitalnu tranziciju. U planu je stimulirati digitalnu transformaciju, ulagati u digitalnu povezivost i povećati pokrivenost zemlje mrežama visokog kapaciteta i 5G mrežama.
U Ooklinom testiranju, Hrvatska je ostvarila prilično dobre rezultate. Dostupnost je povećana s 11 posto u 2021. na 18,5 posto u 2022. Hrvatski operateri imaju obavezu pokriti 90 posto urbanih područja, 99 posto autocesta i 95 posto željezničkih pruga do 2025. godine. Također, 5G mrežom moraju pokriti i 50 posto ruralnih područja do 2027. godine.
I dok korisnici u Hrvatskoj sami odlučuju hoće li kupiti 5G mobilni telefon i dodatno platiti za 5G brzinu u svojoj tarifi, u Mađarskoj su se odlučili na malo drugačiji pristup. Izdvojili su nešto više od 13 milijuna eura kako bi pomogli korisnicima da migriraju s 3G uređaja na 4G/5G telefone, jer je u planu gašenje 3G mreže. Tako korisnici 2G i 3G uređaja mogu dobiti bon u protuvrijednosti nešto više od 50 eura kako bi kupili nove pametne telefone.
To je ujedno povećalo broj prodanih 5G telefona u Mađarskoj. Naime, prema dostupnim podacima, 5G pametni telefoni činili su čak 65,1 posto ukupno isporučenih pametnih telefona u Mađarskoj krajem 2021. godine. No, većina prodanih telefona spada u jeftiniju kategoriju, što znači da korisnici žele pristup najnovijoj kategoriji, ali nisu spremni platiti najvišu cijenu za uređaj kojim će tu tehnologiju koristiti.
Izvor: Ookla
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
