Rasprave o povjerenju u istinu postale su ključne u odgovoru na globalne hitne situacije, poput protekle pandemije novog koronavirusa. Međutim, dokazi koji se pojavljuju dovode u pitanje uvjerenje da samo obrazovanje može povećati povjerenje javnosti u znanost.
Istraživanje na 705 pojedinaca u Sjedinjenim Državama sugerira da bi popularni 'model manjka informacija', prema kojem obrazovanje utječe na opće prihvaćanje znanosti, mogao zapravo biti mit. Rezultati tog istraživanja objavljeni su u časopisu Personality and Individual Differences.
Uloga obrazovanja
Ovo je donekle, ali ne potpuno iznenađujuće, objašnjavaju znanstvenici sa Sveučilišta u Mariboru u Sloveniji.
Iako obrazovanje može igrati ulogu u određivanju povjerenja unutar određenih područja znanosti, psiholozi Nejc Plohl i Bojan Musil tvrde da je opće povjerenje u znanost samo u korelaciji s obrazovanjem. Kad se drugi čimbenici uzmu u obzir, ta povezanost nestaje.
Studija slovenskih znanstvenika otkriva da predstavljanje znanstvenih činjenica ljudima nije dovoljno za izgradnju povjerenja u znanstveni proces. Ovo je u skladu s prethodnim istraživanjem rizika i znanstvene komunikacije, koje je naglasilo potrebu za učinkovitijim strategijama.
Postoje jači prediktori povjerenja u znanost
Politički konzervativizam, religioznost i teorije zavjere prepoznati su kao jači prediktori povjerenja u znanost, na temelju nove ankete i prethodnih istraživanja.
Studija međutim također naglašava snagu otvorenosti za promjenu vlastitog gledišta kao značajan čimbenik u izgradnji povjerenja. Intelektualna poniznost, definirana kao "neprijeteća svijest" o vlastitim greškama, povezana je s povjerenjem u cjepiva protiv COVID-19.
Budući da znanstvene tvrdnje mogu biti u suprotnosti s uvjerenjima i očekivanjima pojedinaca o svijetu, mogućnost promjene vlastitog mišljenja kada se suoči s alternativnim dokazima može biti ključna za izgradnju povjerenja između pojedinaca i znanstvene zajednice, pišu Plohl i Musil.
Iako je otvorenost vitalni čimbenik, ona objašnjava samo mali dio povjerenja u znanstvene varijacije. Većina tih varijacija ostaje neobjašnjena.
Što znanstvenici predlažu?
Slovenski znanstvenici sugeriraju da poboljšanje povjerenja javnosti u znanost može zahtijevati rješavanje logičkih pogrešaka i kognitivnih predrasuda u ljudskom mišljenju, što bi moglo biti utjecajnije od jednostavnog predstavljanja činjeničnih informacija. Znanstvenici bi trebali suosjećati s oklijevanjem pojedinaca da prihvate kontradiktorne dokaze.
Zaključno, obrazovanje samo po sebi ne može jamčiti povjerenje javnosti u znanost, a nužan je sveobuhvatniji pristup kako bi se uhvatilo u koštac s izazovima koje donose globalne krizne situacije.
Izvor: Science Alert
