Dan ekološkog duga, datum kada godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj godini, ove se godine u svijetu obilježava 2. kolovoza, a Hrvatska je u dug ušla još 29. svibnja.
To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljikova dioksida nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe brže nego što se one mogu obnoviti i siječemo šume prije no što mogu ponovno izrasti, istaknuli su u utorak iz WWF Adrije, jedne od najvećih i najuglednijih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode.
Posljedice su, upozoravaju, ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koji se sve češće događaju širom svijeta.
Global Footprint Network, međunarodna neprofitna mreža koja okuplja znanstvenike i stručnjake iz 70 svjetskih neprofitnih organizacija, svake godine izračunava Dan ekološkog duga.
Dok se taj dan 2. kolovoza obilježava globalno, u zemlje našeg okruženja zakoračio je ranije, u Sloveniju 18. travnja, u Crnu Goru 13. svibnja, Hrvatsku i BiH 29. svibnja, Sjevernu Makedoniju 7. lipnja te u Srbiju 8. srpnja, a u Albaniju će stići 3. studenoga.
Živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama
To znači da živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama, navode iz WWF Adrije.
U manje od osam mjeseci čovječanstvo je potrošilo resurse koje nam je Zemlja osigurala za cijelu godinu, upozorava Petra Boić Petrač iz WWF Adrije.
Navodi kako se trend u posljednjih pet godina blago smiruje, no da je teško reći koliko je on potaknut usporavanjem gospodarstva, a koliko je rezultat napora za dekarbonizacijom.
Postoje rješenja za smanjenje ekološkog prekoračenja i jačanje biološke obnove, koja bi mogle Dan ekološkog duga znatno pomaknuti. Platforma Power of Possibility prikazuje brojne tehnologije, strategije vlada, javne politike i najbolje prakse građanskih inicijativa i akademske zajednice. Tako bi globalno povećanje izvora električne energije s niskim udjelom ugljika sa sadašnjih 39 na 75 posto pomaknulo ovaj dan 26 dana, 50-postotnim smanjenjem bacanja hrane dobili bismo 13 dana, a zamjenskom planskom sadnjom drveća dodatni 2,1 dan.
Ovaj dan još je jedan podsjetnik o tome koliko pretjerano iskorištavamo prirodne resurse, što dovodi do sve bržeg Zemljina ekološkog i klimatskog kolapsa. To nije samo neodgovorno nego i krajnje opasno te zahtijeva hitne akcije, zaključuje Boić Petrač.
