Jedan znanstvenik nedavno se upitao kako bi naši životi izgledali da nas je koronavirus napao prije 15-ak godina, a odgovor je da bi sve bilo potpuno drukčije, od načina na koji se djeca obrazuju do načina na koji danas radimo, komuniciramo, družimo se itd. No pored toga, tehnologija ima značajnu ulogu i u borbi protiv koronavirusa te su brojne mogućnosti na koje može pomoći državama, bolnicama, kompanijama, ali i običnim ljudima u borbi protiv bolesti COVID-19.
Države, među inim, razmišljaju (a neke su već i napravile) o korištenju mobitela i aplikacija za praćenje korisnika, što jasno dolazi s brojnim i velikim potencijalnim problemima za privatnost korisnika. Neki od pozitivnih primjera korištenja tehnologije u Hrvatskoj odnose na razvoj chatbota Andrije koji s korisnicima razgovara o njihovim potencijalnim simptomima, putem 3D printera izrađuju se viziri za zaštitu medicinskih djelatnika, hrvatska robotska kompanija Gideon Brothers stavila je na raspolaganje svoje robote koji bi se mogli opremiti za dezinfekciju, prijenos stvari u trgovinama itd.
Tehnološke kompanije krenule su i s razvojem respiratora, za smanjenje kontakata između ljudi danas se koristi mobilno plaćanje, dostavu u nekim dijelovima svijeta obavljaju roboti i dronovi, a bespilotne letjelice koriste se i za nadzor, kako bi se spriječilo okupljanje ljudi u većem broju na javnim površinama. Također, u nekim zemljama poput Kine dronovi su opremljeni i termalnim kamerama kako bi se lakše uočile osobe s temperaturom, roboti u bolnicama i karantenama donose zaraženima hranu, lijekova, komuniciraju s njima, čime se smanjuje mogućnost zaraze ljudi.
Telefoni i satovi od velike pomoći, ali ipak nisu medicinski uređaji
No pored svega nabrojenog, tehnologija u lakšem detektiranju simptoma i borbi protiv koronavirusa može pomoći i vlasnicima pametnih telefona i satova. Npr. danas postoje pametni telefoni s termalnim kamerama poput Catovih telefona zahvaljujući kojima možete brzo provjeriti imaju li osobe koje se nalaze u blizini vas (bilo vaši ukućani, bilo da ste negdje vani) povišenu temperaturu. Kako je riječ o jednom od najčešćih simptoma bolesti COVID-19, jasno je da je povišena temperatura u današnje doba, pogotovo ako postoji još neki simptom poput kašlja, razlog da se pozove liječnik ili kontaktira chatbot Andrija kako bi saznali ima li potrebe za testiranjem na koronu.
Također, danas znanstvenici i inženjeri razvijaju i aplikacije koje će, na temelju načina kašlja, s preciznošću od oko 70 posto, odrediti je li riječ o kašlju koji bi mogao biti znak koronavirusa.
Osim telefona, važnu ulogu mogli bi imati i pametni satovi i fitness narukvice koje danas imaju sve veći broj opcija, uključujući i brojne opcije za praćenje zdravlja, kretanja i aktivnosti. Jedna od najvažnijih je praćenje rada srca i broj otkucaja srca. Npr. povećan broj otkucaja srca, uključujući i tijekom noći u odnosu na uobičajen broj otkucaja srca može biti znak da se tijelo bori protiv neke infekcije. Naravno, razlozi povećanja broja otkucaja srca mogu biti različiti, no ako primijetite povećanje, svakako bi bilo dobro provjeriti temperaturu ili razmisliti o ostalim simptomima koronavirusa.
U ranom otkrivanju koronavirusa može pomoći još jedna opcija koja je sve češća na pametnim satovima, a to je zasićenost krvi kisikom. Ta se zasićenost izražava u postotcima, a normalne vrijednosti kreću se iznad 94 posto. No ako je ta vrijednost niža, to bi moglo upućivati na određene zdravstvene probleme sa srcem, ali i s plućima, odnosno na probleme s disanjem, iako osoba sama i ne osjeća takve probleme. U takvim slučajevima, čak i nevezano za koronavirusa, preporučuje se kontaktiranje liječnika.
Pored navedenog, pametni satovi korisni su jer prate i druge aktivnosti korisnika, od brojeva koraka, potrošnje kalorija i kvalitete sna, a postoje modeli putem kojih se može mjeriti i tlak i EKG.
Ono što ipak uvijek treba imati na umu jest da telefoni i satovi ipak nisu medicinski uređaji i aplikacije koje se koriste na njima ne mogu zamijeniti uređaje napravljene isključivo za praćenje npr. zasićenja krvi kisikom. Zato, kao što nije pametno da ljudi danas budu sami svoji doktori i sami si postavljaju dijagnoze zahvaljujući dr. Googleu, tako i ne treba uvijek u potpunosti vjerovati aplikacijama. Npr. ako osobe imaju problema s disanjem, a aplikacija pokazuje da je sve u redu, jasno je kako je potrebno javiti se doktoru što prije.
