Prilika bez presedana stvorena je ne samo za geologe i vulkanologe već i za biologe i ekologe kad je 2015. godine u Južnom Tihom oceanu niknuo novi otok. Pojava tog novog otoka znanstvenicima je dala priliku da nauče kako ekosustavi počinju, počevši od mikrobnih pionira koji koloniziraju novo tlo, prije nego što se tamo pojave biljke ili životinje.
No,otok Hunga Tonga-Hunga Ha'apai (Hunga Tonga) nije se dugo zadržao, nakon što ga je formirala vulkanska erupcija 2015. godine. Naime, uništila ga je nova vulkanska erupcija koja se dogodila početkom 2022. godine. Ipak, tijekom sedam godina postojanja taj je otok otkrio neke zanimljive tajne ekosustava u nastajanju.
"Nismo vidjeli ono što smo očekivali"
Znanstvenici su tako u novoj studiji, objavljenoj u znanstvenom časopisu mBio, iznijeli dokaze o neočekivanoj zajednici mikroba na otoku koji metaboliziraju sumpor i atmosferske plinove, slično organizmima koji su pronađeni u staništima vrućih izvora ili dubokomorskih hidrotermalnih izvora.
Nismo vidjeli ono što smo očekivali. Mislili smo da ćemo vidjeti organizme koje nađete kada se ledenjak povuče, ili cijanobakterije, tipičnije rane kolonizatorske vrste – ali umjesto toga pronašli smo jedinstvenu grupu bakterija koje metaboliziraju sumpor i atmosferske plinove, objasnio je Nick Dragone, mikrobni ekolog, sa Sveučilišta Colorado.
On i njegovi kolege prikupili su 32 uzorka tla s otoka, na površinama koje se kreću od razine mora do vrha kratera, visokog oko 120 metara. Biljke su kolonizirale otok prilično brzo nakon što je nastao, vjerojatno zahvaljujući sjemenkama u ptičjem izmetu, no znanstvenici su svoje napore prikupljanja usmjerili na neobrasle površine.
Odakle su novi oblici života došli?
Izvadili su i sekvencirali DNK iz tih uzoraka te pronašli bakterije i arheje u svim svojim uzorcima iz stošca vulkana, iako su ti mikrobi bili manje raznoliki od mikroba iz obližnjih vegetacijskih područja, ali zato vrlo različiti od njih. Bilo bi logično da su prvi mikrobi na novom otoku došli ili iz oceanske vode ili iz ptičjeg izmeta, ali čini se da te čudne bakterije i arheje potekle iz tog izvora. Znanstvenici sumnjaju da su ti mikrobi mogli doći duboko iz podzemlja.
Jedan od razloga zašto mislimo da vidimo ove jedinstvene mikrobe je zbog svojstava povezanih s vulkanskim erupcijama: puno sumpora i plina sumporovodika, koji vjerojatno potiču jedinstvene taksone koje smo pronašli. Mikrobi su bili najsličniji onima pronađenim u hidrotermalnim izvorima, vrućim izvorima poput Yellowstonea i drugim vulkanskim sustavima. Naša najbolja pretpostavka je da su mikrobi došli iz tih vrsta izvora, ističe Dragone.
Novostečenim znanjem u nove prilike
Za znanstvenike je rijetkost imati priliku istražiti takav, novonastali ekosustav. Iako su znanstvenici isto tako proučavali dolazak života na prijašnje novoformirane otoke, više su se usredotočili na biljke i životinje nego na mikrobe.
Ove vrste vulkanskih erupcija događaju se diljem svijeta, ali obično ne stvaraju otoke. Imali smo nevjerojatno jedinstvenu priliku. Nitko nikada nije sveobuhvatno proučavao mikroorganizme na ovoj vrsti otočnog sustava u tako ranoj fazi, kaže Dragone.
Stanovnike tog otoka, međutim, izravno više nitko neće imati priliku proučavati, jer je sedam godina nakon što je izronila iz Pacifika, Hunga Tonga nestala na jednako spektakularan način.
Kada je vulkan ponovno eruptirao u siječnju 2022., proizveo je najveću eksplozivnu erupciju 21. stoljeća, s najvećim oblakom pare i pepela u zabilježenoj povijesti. Hunga Tonga je izbrisana, no srećom ne prije nego što su znanstvenici uspjeli saznati intrigantne detalje o njenom kratkom životu.
Naravno da smo razočarani što je otok nestao, ali sada imamo puno predviđanja o tome što će se dogoditi kada se otoci formiraju. Dakle, ako se nešto ponovno formira, voljeli bismo otići tamo i prikupiti više podataka. Imali bismo plan kako to proučavati, poručio je na kraju Dragone.
Izvor: Science Alert
