Kako se približava klimatski samit COP28 u Dubaiju, svijet se suočava s eskalirajućim klimatskim izazovima. Nedavna vruća ljeta, koja obaraju rekorde, guraju čovječanstvo opasno blizu kršenja cilja od 1,5 Celzijevih stupnjeva Pariškog sporazuma.
Vlade kasne u smanjenju emisija CO2 i ne uspijevaju pružiti obećanu pomoć za ranjive nacije. Na samitu u Dubaiju 30. studenog ocjenjuje se napredak od Pariškog sporazuma iz 2015. godine. Iako su neki pomaci očiti, oni nisu uspjeli postići zadani cilj. To navodi na pitanje - koje će odlučne mjere svjetske vlade poduzeti kako bi se ostvario cilj zadan Pariškim sporazumom?
Da bi se shvatila ozbiljnost situacije, treba imati u vidu ovih 10 ključnih brojki koje ocrtavaju trenutačno stanje planeta i globalne klimatske inicijative.
1,3 Celzijeva stupnja
Nakon industrijske revolucije, emisije stakleničkih plinova uzrokovane ljudskim djelovanjem povisile su globalne temperature, što je rezultiralo zagrijavanjem od približno 1,3 Celzijeva stupnja od 19. stoljeća. U proteklih 50 godina planet je doživio najbrži porast temperature u više od 2000 godina. Nedavna analiza otkrila je da je listopad označio kulminaciju najtoplijeg 12-mjesečnog razdoblja u povijesti, s time da je 2023. spremna postati najtoplija kalendarska godina otkako postoje mjerenja. Uznemirujuće je da svih pet najtoplijih godina na svijetu datiraju od 2015. godine do danas.
Znanstvenici upozoravaju da bi prelazak praga zagrijavanja od 2 Celzijeva stupnja mogao izazvati katastrofalne posljedice, od ekstremnih vrućina opasnih po život do pojačanih oluja, šumskih požara, propadanja usjeva i ubrzanog porasta razine mora. Unatoč obvezi Pariškog sporazuma iz 2015. godine o održavanju temperatura znatno ispod te kritične razine, a po mogućnosti ispod ambicioznijeg praga od 1,5 stupnjeva, stručnjaci izražavaju zabrinutost da se cilj ubrzano približava, dok drugi tvrde da je sad već gotovo nedostižan.
4,3 bilijuna dolara
Uslijed eskalacije temperatura, katastrofe povezane s klimom rastu. Toplinski valovi jačaju, tropski cikloni jačaju, poplave, suše i šumski požari eskaliraju globalno. 2023. godina svjedočila je događajima bez presedana u cijelom svijetu i to nagovještava zlokoban trend. Znanstvenici naglašavaju da će se takve pojave samo ubrzati s nastavkom globalnog zatopljenja.
Tijekom proteklih pet desetljeća Svjetska meteorološka organizacija bilježi gotovo 12.000 vremenskih, klimatskih i vodenih katastrofa, koje su uzrokovale štete u visini od 4,3 bilijuna dolara od 1970. godine do danas i odnijele više od dva milijuna života. Zemlje u razvoju snose najveći teret, s 90 posto od ukupnog broja smrtnih slučajeva uzrokovanih klimatskim promjenama. Unatoč tome što minimalno doprinose emisiji stakleničkih plinova, te se zemlje nerazmjerno suočavaju s utjecajima klimatskih promjena.
4,4 milimetra
Brzo globalno podizanje razine mora, potaknuto topljenjem ledenih ploča i zagrijavanjem oceana, vrlo je zabrinjavajuće. Trenutačno se razine mora povećavaju za oko 4,4 milimetra godišnje, uz opaženo ubrzanje od jednog milimetra po desetljeću. Unatoč naizgled skromnim brojkama, učinak je znatan. Svijet godišnje gubi nevjerojatnih 1,2 bilijuna tona leda, što je povećanje od 57 posto od 1990-ih.
Budući scenariji razine mora ovise o otapanju leda pod utjecajem emisija stakleničkih plinova. Stručnjaci upozoravaju da bi pod ekstremnim zagrijavanjem razine mora mogle narasti i 90 centimetara do kraja stoljeća, te ugroziti obalna područja, izvore slatke vode i male otoke. Benjamin Hamlington iz NASA-e naglašava ranjivost tihooceanskih otoka i ističe da jugoistočna i obala Meksičkog zaljeva u SAD-u doživljavaju alarmantan porast razine mora, s očekivanim globalnim posljedicama.
Gotovo svaka obala diljem svijeta doživjet će porast razine mora i osjetit će utjecaje, smatra Hamlington.
Manje od 6 godina
Vrijeme brzo izmiče za postizanje ambicioznog globalnog klimatskog cilja ograničavanja zagrijavanja na 1,5 Celzijevih stupnjeva. Znanstvenici ističu ograničenje emisije ugljikova dioksida od 250 milijardi metričkih tona kako bi se održale razumne šanse za uspjeh, a to je prag koji bi mogao biti iscrpljen u samo šest narednih godina.
Nedavne studije u lipnju i listopadu otkrivaju da ljudi emitiraju 40 milijardi tona CO2 godišnje, smanjujući marginu pogreške. Suprotno ranijim procjenama, preostala razina emisije ugljika prije nego što se prijeđe granica sve je manja, a potreba za djelovanjem sve hitnija.
43 posto
Usred hitne potrebe za transformativnim globalnim pomakom kako bi se ispunio cilj Pariškog sporazuma od 1,5 stupnjeva, UN naglašava da se stakleničke emisije moraju strmoglavo smanjiti za 43 posto do 2030. godine i 60 posto do 2035. godine. Međutim, postojeće obveze zemalja sugeriraju samo skromno smanjenje od 2 posto dosad u tekućem desetljeću, što izaziva zabrinutost.
Šef UN-a za klimu Simon Stiell naglašava ozbiljnost situacije. Vlade poduzimaju male korake kako bi spriječile klimatsku krizu, poručuje.
S COP28 na horizontu, poziv na odlučujuću prekretnicu postaje imperativ u suočavanju s eskalirajućim ekološkim izazovom.
Bilijun dolara godišnje
Usred financijske složenosti samita UN-a o klimi, potražnja za sredstvima za borbu protiv emisija ugljika, vremenskih nepogoda i klimatskih posljedica se pojačava. Zemlje u razvoju, suočene s deficitom, potiču bogate zemlje, osobito SAD, da pomognu u smanjenju emisija i prilagodbi klimatskim promjenama. No, unatoč globalnim obećanjima, financijska pomoć sve je manja.
Zeleni klimatski fond prikupio je samo 9,3 milijarde dolara, što je ispod obveze od 10 milijardi dolara. Iako su razvijene zemlje naizgled ispunile obećanje od 100 milijardi dolara godišnje, OECD upozorava na pad od 14 posto u financiranju prilagodbe. Posljedično, rastući nerazmjer predviđa sve veći financijski jaz za zemlje u razvoju, dosežući 1 bilijun dolara godišnje do 2025. godine i eskalirajući na 2,4 bilijuna dolara godišnje od 2026. do 2030. godine.
7 bilijuna dolara
Suprotstavljajući se trendu financiranja klimatskih promjena, subvencije za fosilna goriva porasle su na neviđenih 7 bilijuna dolara u 2022. godini, što je povećanje od 2 bilijuna dolara u odnosu na 2020. godinu, prema Međunarodnom monetarnom fondu. Eksplicitne subvencije, usmjerene na smanjenje troškova energije, naglo su porasle na 1,3 trilijuna dolara od 2020. godine.
Većina, međutim, ostaje implicitna, s vladama koje zanemaruju zdravstveni i okolišni danak proizvoda fosilnih goriva. Istodobno, države usmjeravaju znatna javna i privatna sredstva u proizvodnju fosilnih goriva, kao što je otkriveno u nedavnom izvješću UN-a, predviđajući dvostruko veću razinu proizvodnje za 2030. godinu, u odnosu na onu potrebnu za postizanje cilja od 1,5 stupnjeva postavljenog Pariškim sporazumom.
66.000 kvadratnih kilometara
U 2021. godini sudionici COP26 obećali su okončanje globalne deforestacije do 2030. godine. Unatoč tome što je 145 zemalja prihvatilo Glasgovsku deklaraciju o šumama, što premašuje 90 posto globalne šumske pokrivenosti, napredak kasni. Procjena Deklaracije o šumama izvijestila je o gubitku šuma od 66.000 kvadratnih kilometara u 2022. godini, uglavnom iz tropskih regija, što je jednako površini Zapadne Virginije ili Litve.
Krčenje šuma, koje doprinosi 21 posto emisija ugljika izazvanih ljudskim djelovanjem, ključno je u klimatskim mjerama. UN-ov Međuvladin panel o klimatskim promjenama naglašava značaj tog problema i naglašava potrebu za suzbijanjem ispuštanja ugljika u atmosferu koje se događa krčenjem šuma. Nedavna otkrića pokazuju udvostručen gubitak ugljika iz tropskih šuma od ranih 2000-ih.
Gotovo milijardu tona
U potrazi za suzbijanjem zagađenja stakleničkim plinovima, znanstvenici naglašavaju ključnu ulogu uklanjanja ugljikova dioksida iz atmosfere. Unatoč neprovjerenoj i skupoj prirodi te tehnologije, izvješće pod vodstvom Sveučilišta Oxford naglašava potrebu da zemlje kolektivno uklone dodatnih 0,96 milijardi tona CO2 godišnje do 2030. godine kako bi ograničile globalno zagrijavanje na 2 Celzijeva stupnja. Trenutačno šume prirodno apsorbiraju približno dvije milijarde tona, što ukazuje na potrebu povećanja tehnologija za uklanjanje ugljika. COP28 tehnologije za uklanjanje ugljika zauzimaju središnje mjesto, ali i dalje postoji oprez da one ne mogu zamijeniti mjere znatnog smanjenja emisija CO2.
1000 gigavata
Usred globalnog prijelaza s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, napredak je i dalje nedovoljan za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma. Međunarodna agencija za obnovljivu energiju poziva na dodavanje 1000 gigavata u kapacitete obnovljive energije godišnje do 2030. godine. U 2022. godini države su dodale 300 gigavata iz obnovljivih izvora energije.
Prepoznajući hitnost, EU, Ujedinjeni Arapski Emirati, SAD i Kina zagovaraju utrostručenje obnovljivih kapaciteta do 2030. godine. Fatih Birol iz Međunarodne agencije za energiju naglašava neizbježan prijelaz na čistu energiju.
Nije pitanje 'ako', to je samo pitanje koliko prije i što prije, to bolje za sve nas, kaže Birol.
Izvor: Politico
