Postajemo digitalna nacija: Na pametnom telefonu i računalu provodimo više od sedam sati dnevno, često kupujemo online, a želimo plaćati biometrijom

Hrvati sve više postaju digitalna nacija. Uz to što se gotovo ne odvajamo od svojih pametnih telefona i računala, sve češće koristimo i digitalne usluge. Ali, očekivano, žeimo da ih bude još više te da budu što je moguće jednostavnije i dostupnije. 

tri vijesti o kojima se priča Istraživanje pokazalo Ova jednostavna svakodnevna hrana može potiho ojačati zdravlje vašeg srca Zapanjili stručnjake VIDEO Bračni par s trijema kuće snimio iznimno rijedak i posve misteriozan vremenski fenomen Novo otkriće znanstvenika Vježbom do štita protiv raka? Moć vježbanja možda ne leži u mišićima, nego u...

To su ukratko rezultati najnovijeg izdanja istraživanja MasterIndex. Provenedno u Hrvatskoj pokazalo je kako gotovo svi sudionici istraživanja, njih 95%, koriste pametni telefon i to u prosjeku dnevno čak 4,6 sati. Laptop koristi 81% ispitanika i to u prosjeku 2,5 sata na dan, dok pametni televizor koristi 61%, a osobno računalo 53% ispitanih. U porastu je broj korisnika pametnih satova, pametnih televizora i bežičnih zvučnika/slušalica.

Digitalna ekonomija mijenja način na koji radimo, ali i koristimo tehnologije

Digitalne usluge koje koristi najviše ispitanika su aplikacije za online chat (npr. Skype, Viber, Whatsapp, Facebook Messenger), koje koristi 86% ispitanih. Slijedi online kupnja, korištenje e-maila, društvene mreže te pretraživanje interneta. Važno je napomenuti da se sve te aktivnosti (osim online kupnje) prakticiraju svakodnevno. Osim platne kartice, 70% ispitanika koristilo bi za plaćanja mobilni telefon. Kada govorimo o metodama autentifikacije, većina ljudi preferira korištenje PIN-a, a slijedi skeniranje otiska prsta.

Prema percepciji sudionika u istraživanju, zadovoljstvo digitalizacijom nije se osjetno mijenjalo te je na istoj razini kao i prošle godine, a kao tri prioritetna segmenta u kojima bi htjeli vidjeti više inovacija I digitalnih usluga su zdravstvo (71%), obrazovanje (50%) te javna uprava (49%).

No, zato je sektor online trgovine itekako profitirao. U usporedbi s godinom ranije, ali i s proljećem ove godine, učestalost korištenja kartica za online kupnju je u porastu. Naime, 89% ispitanika koristi karticu za online kupnju, a najnoviji podaci pokazuju da sada više ljudi kupuje online barem jednom mjesečno. Češće od prosjeka kartice za online kupnju koriste osobe s većim primanjima pa tako među osobama s primanjima većim od 12.000 kuna njih čak 99% čini to barem povremeno, a 37% svaki tjedan. Tko se gotovo nikad ne koristi karticama za online shopping? To su uglavnom ispitanici stariji od 50 godina te oni koji nemaju primanja.

Kako potaknuti zaposlenike na usvajanje novih, digitalnih vještina? Uz pomoć personaliziranih programa, umjetne inteligencije i pametnih aplikacija

Kad je riječ o navikama vezanim uz online kupnju, najpopularniji proizvodi kod većine ispitanika su odjeća, elektronika i proizvodi za kućanstvo, primjerice namještaj, alati i slično. Najveći porast u online kupnji u usporedbi s podacima za prošlu godinu zabilježen je u segmentu odjeće, kozmetike i hrane – i to ne samo prehrambenih proizvoda, nego i gotovih obroka. S druge strane, negativni učinci pandemije najviše su imali utjecaja na online kupnju usluga u području kulture.

Gotovo polovina sudionika u istraživanju u podjednakoj mjeri kupuju u stranim i domaćim online trgovinama. Kao glavne razloge za online kupnju navode uštedu vremena (68%), dostupnost trgovina 24/7 (65%) te bolju ponudu proizvoda i usluga (61%). Kao razlog za online kupnju, navode još i prihvatljivije cijene, akcije i popuste, činjenicu da neke stvari mogu kupiti isključivo online, kao i mogućnost dostave na kućnu adresu ili na posao.

Za kupnju online se najčešće koriste debitne i kreditne kartice, a zanimljive su regionalne posebnosti: Istrijani odskaču od prosjeka kad je riječ o plaćanju kreditnim karticama, Zagrepčani izbjegavaju plaćati pouzećem, dok se na rate češće odlučuju ispitanici iz Like i Sjeverne Hrvatske. Pritom podatke o kartici u online trgovinama najčešće pohranjuju ispitanici s višim primanjima.

Svi govore o digitalizaciji, no kako Hrvatska stoji u odnosu na druge zemlje EU?

Račune ispitanici najradije plaćaju online (87%), ponajprije putem mobilnog bankarstva (54%) ili internetskog bankarstva (36%). Svega 13% ispitanih računa plaća izravno u poslovnicama, nešto češće oni iz Dalmacije i Like.
Kao uređaj koji ne ispuštamo iz ruku, mobilni telefon se koristi i za plaćanje. Tako putem mobitela uz kartično plaćanje kupuje 26% ispitanih, a uz naplatu preko računa mobilnog telefona 31%. SMS porukom plaća 65% ispitanika, a mobilni novčanik koristi 12% njih.