Nakon višemjesečnih pregovora, napokon je postignut konačan dogovor o europskom Aktu o čipovima, kojim EU želi prevladati nestašicu čipova, ali i potaknuti njihovu proizvodnju u Europi.
Posljednjeg dana pregovora vodila se rasprava o proračunskoj arhitekturi, koji će u konačnici iznositi 3,3 milijarde eura.
Digitalno doba je geopolitički nemilosrdno – države, savezi i kontinenti natječu se za ravnopravnu poziciju u svijetu sutrašnjice. Zadovoljan sam rezultatom pregovora oko proračuna za Akt, kao i njegovim ostalim segmentima, kojima ćemo osigurati buduću opskrbu čipova i podržati inovacije ovog sektora u Europi. Potrebni su nam svi raspoloživi resursi kako bismo osigurali vlastitu ekonomsku i tehnološku konkurentnost u eri u kojoj živimo i djelujemo. Moramo biti što snažniji i što spremniji tehnološki parirati ključnim globalnim akterima, izjavio je hrvatski europarlamentarac Karlo Ressler, koji je u pregovorima sudjelovao kao glavni izvjestitelj Odbora za proračun.
Zanimljivo, dogovor o Aktu o čipovima postignut je uoči posjeta IMEC-a Zagrebu 24. travnja. Kao vodeći europski institut koji se bavi istraživanjem i razvojem čipova, na kojem rade i hrvatski znanstvenici, IMEC će posjetiti Fakultet elektrotehnike i računarstva radi suradnje u vezi proširenja pristupa dizajniranju čipova i procesuiranju, kao i edukaciji talenata u ovom području.
Akt o čipovima stvara brojne prilike za hrvatsku znanost, hrvatske inovacije i hrvatsko poduzetništvo. Zato je nužno da su ključni domaći akteri uključeni u ove važne europske rasprave, politike i promjene, istaknuo je Ressler.
Uz zastupnika Resslera, u trijalogu su sudjelovali i rumunjski eurozastupnik Dan Nica kao glavni izvjestitelj Parlamenta za neproračunska pitanja, švedski veleposlanik Torbjörn Haak i povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Thierry Breton.
Podsjetimo, na Aktu o čipovima počelo se govoriti još 2021. godine nakon što se na tržištu pojavila nestašica mikročipova, a postalo je jasno da je Europa ovisna o Kini za dobavu tih ključnih elektroničkih komponenti. Cilj je Akta o čipovima, koji ima snagu zakona, uspostaviti okvir za povećanje proizvodnog kapaciteta na 20 posto globalnog tržišta do 2030. Procjenjuje se da bi sam Akt trebao bi rezultirati dodatnim javnim i privatnim investicijama većim od 15 milijardi eura.
Sljedeći korak je rasprava o konačnom tekstu Akta u Europskom parlamentu i potom prihvaćanje Akta, što se očekuje u sljedećih nekoliko mjeseci.
