Nije rijedak slučaj da djeca, primjerice, nisu oduševljena određenim jelom, a ako je vjerovati novom znanstvenom istraživanju, rješenje je jednostavnije nego što bi netko mogao pomisliti. Psiholozi sugeriraju da se možda treba pokušati promijeniti izgled posuđa u kojem se hrana, koja inače ne oduševljava, poslužuje. Nova studija otkrila je kako boja zdjele može utjecati na okus hrane u kojoj se nalazi, a objavljena je u znanstvenom časopisu Food Quality and Preference.
Riječ je o eksperimentu u kojem je sudjelovalo 47 volontera podijeljenih u dvije skupine, na temelju njihovih odgovora na upitnik o izbirljivosti hrane. Iako ne postoji određeni način definiranja izbirljivih jela, kategorija bi vjerojatno mogla uključivati ljude koji imaju ograničenu prehranu, koji izričito ne vole određenu hranu, koji zahtijevaju da se hrana priprema na specifičan način, koji imaju poteškoća u prihvaćanju nove hrane ili koji pokazuju znakove kombinacije svih navedenih osobina.
Efekt primijećen samo na izbirljivima
Nakon što je isključena predispozicija prema gorkim spojevima ''izuzetnog okusa'' kao razlog razlika u prehrambenom ponašanju, hrana je sudionicima eksperimenta u dvije skupine poslužena u crvenim, plavim ili bijelim zdjelicama. Dok boja nije činila nikakvu razliku u percipiranom okusu za one koji nisu izbirljivi u jelu, izbirljivi su izvijestili o promjenama u svojim osjetima okusa na temelju boje zdjele koju su koristili.
Ovo znanje moglo bi biti korisno za one koji pokušavaju proširiti repertoar hrane. Na primjer, ako želite potaknuti izbirljivca da proba više povrća za koje se zna da se smatra gorkim, možete ga pokušati poslužiti na tanjuru ili zdjeli za koje se zna da povećavaju slatkoću, pojašnjava psiholog Lorenzo Stafford sa Sveučilišta u Portsmouthu u Velikoj Britaniji.
Uzorci čipsa s okusom soli i octa dani su svim sudionicima da ih jedu iz zdjelica različitih boja, a volonteri su zatim zamoljeni da ih rangiraju na temelju njihove poželjnosti, slanosti i intenziteta okusa. Iako se čini da boja zdjelice nije imala nikakav utjecaj na intenzitet okusa, postojale su razlike u druge dvije kategorije, ali opet samo za izbirljive sudionike.
Bitne su boje posuda, ali i ambalaže
Grickalice u crvenim i plavim zdjelicama percipirane su slanijima u usporedbi s bijelim zdjelicama, dok su grickalice u crvenim zdjelicama percipirane manje poželjnima u usporedbi s ostalim zdjelicama.
U skladu s ranijim studijama, znanstvenici sugeriraju da je ambalaža s kojom su sudionici općenitije upoznati, mogla utjecati na njihove okusne pupoljke. Kao primjer naveli su slane grickalice koje se često prodaju u plavoj ambalaži u Velikoj Britaniji.
Prema Staffordu, učenje više o tome kako potaknuti ponašanje ljudi koji se bore jesti širok raspon namirnica moglo bi znatno poboljšati kvalitetu života i za same pojedince i za druge oko njih.
Izbirljivost dovodi do neželjenih posljedica
Ograničena prehrana može dovesti do nutritivnih nedostataka, kao i zdravstvenih problema poput bolesti srca, lošeg zdravlja kostiju i problema sa zubima. Postoji i društvena cijena jer se uobičajeno ugodni trenuci između članova obitelji lako mogu pretvoriti u stresne, tjeskobne situacije koje uzrokuju sukobe kada se izbirljivi ljudi srame ili su pod pritiskom da jedu hranu, kaže Stafford.
Izbirljivi ljudi bilo koje dobi mogu se ograničiti na samo 20 namirnica, pokazala su prethodna istraživanja. Uz širok raspon prehrane toliko važan za cjelokupno zdravlje, to može imati negativne posljedice.
Na prvu bi se moglo činiti čudnim da boja zdjele može utjecati na okus hrane, ali prethodna su istraživanja pokazala kako osvjetljenje i glazba mogu utjecati na prehrambeno ponašanje. Uostalom, sva su naša osjetila povezana, uključujući i osjetilo okusa. Navedena nova studija mogla bi u tom smislu pomoći u liječenju prehrambene neofobije, nevoljkosti da se proba nova hrana, kažu njezini autori, ali bit će potrebna daljnja istraživanja za proučavanje šireg raspona boja i šireg raspona hranjivije hrane.
Daljnjim istraživanjem mogli bismo utvrditi načine na koje možemo pozitivno utjecati na prehranu osobe, a kao rezultat toga na mentalno i fizičko zdravlje, zaključuje Stafford.
Izvor: Science Alert
