Riječi profesora s MIT-a koje bi svi morali shvatiti ozbiljno: Ljudima ponestaje vremena da spriječe vlastito izumiranje

U pismu koje je objavljeno u časopisu Nature Energy, Henry i njegovi kolege upozoravaju na pet velikih izazova koje čovječanstvo mora riješiti, želi li izbjeći vlastito izumiranje i preokrenuti smjer u kojem se svijet trenutno kreće.

Martina Čizmić | 19.08.2020. / 16:44 komentari
Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Možemo reći da 2020. godina neće baš ostati upamćena po dobrome. Od požara u Australiji, do pandemije koronavirusa, potresa, poplava i ostalih prirodnih nepogoda koje su pogodile svijet.

tri vijesti o kojima se priča Žena spava u kravetu, ilustracija Za sve koji žive u gradovima Spavajte u mraku, zaštitite srce: Znanstvenici upozoravaju na skrivenu prijetnju Anatomski prikaz srca, ilustracija Istraživanje pokazalo Ova jednostavna svakodnevna hrana može potiho ojačati zdravlje vašeg srca Iznenađenje na ekranu, ilustracija Dobro čitajte što piše Oprez! Ugledate li ovo upozorenje na Gmailu, vjerojatno vas pokušavaju hakirati

No, profesor s MIT-a upozorava kako bi ova godina mogla biti samo upozorenje o tome što bi nam se svima moglo dogoditi u budućnosti. Prema njegovim izračunima, čovječanstvu ponestaje vremena da spriječi vlastito izumiranje.

Kako je objasnio u razgovoru za MIT News, problem će biti pretjerano zagrijavanje planeta i klimatske promjene koje će uslijediti.

Više od 90 posto energije koju danas koristimo uključuje toplinu - ili za proizvodnju električne energije, hlađenje i grijanje zgrada i vozila, proizvodnju čelika i cementa ili druge industrije aktivnosti. Zajednički gledano, ti procesi emitiraju nevjerojatne količine stakleničkih plinova, upozorava profesor Asegun Henry s odjela za strojarstvo MIT-a.

Slika nije dostupna Alarmatno otkriće na Antarktiku: "Metan curi u Zemljinu atmosferu. To nisu dobre vijesti. To je nevjerojatno zabrinjavajuće"

U pismu koje je objavljeno u časopisu Nature Energy, Henry i njegovi kolege upozoravaju na pet velikih izazova koje čovječanstvo mora riješiti, želi li izbjeći vlastito izumiranje i preokrenuti smjer u kojem se svijet trenutno kreće.

To zaista mora postati misija, kao što smo pred sebe postavili izazove misije slanja čovjeka na Mjesec, gdje smo vidjeli koncentrirane napore u znanstvenoj zajednici kako bi ta misija bila ispunjena. U ovom slučaju, naša je misija spasiti čovječanstvo od izumiranja zbog klimatskih promjena. Misija je jasna... Vrijeme nam ističe i treba nam sva pomoć, upozorava Henry.

A koji su to izazovi koje čovječanstvo mora početi rješavati odmah?

Kako ističe Henry, prije svega to se odnosi na razvoj sustava za pohranu topline u sustavu prijenosa električne energije. Onako kao što sustavi pohranjuju suvišnu električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora, trebalo bi pohranjivati i suvišnu toplinu koja nastaje.

Visoke temperature (Foto: Getty Images) Postaje sve toplije: Globalno zagrijavanje premašit će 1,5 Celzijevih stupnjeva u idućih pet godina

Drugi je izazov smanjenje proizvodnje i ispuštanja ugljičnih plinova u atmosferu, kako u prometu, tako i u industrijskim procesima. To bi za gotovo 50 posto smanjilo emisiju ugljičnog dioksida. Brojne industrije proizvode ugljični dioksid u procesu proizvodnje, pa bi to značilo da moramo osmisliti novi način proizvodnje. To je izuzetno težak izazov, ali ne i nemoguć.

Treći je izazov riješiti problem hlađenja, jer klimatski uređaji i hladanjaci u sebi sadrže kemikalije koje su štetne za okoliš. Sve više temperature znače i sve više klimatskih uređaja u upotrebi, a onda i sve više štetnih kemikalija, ali i sve veću potrošnju električne energije.

Tu je i problem prijenosa topline na veće udaljenosti. Struju već znamo prebaciti na velike udaljenost s veoma malo gubitaka. Kako to isto napraviti s toplinom? Dovesti toplinu s izvora (primjerice iz elektrane koja ju proizvod kao nusprodukt proizvodnje električne energije) do potrošača?

I na kraju, riješiti problem zagrijavanja i hlađenja naših domova na učinkovit način. Osmisliti sustav koji će tijekom ljeta upijati toplinu i držati domove ugodno hladnima, a tijekom hladnih zima otpuštati tu toplinu i grijati ih.

Ukratko, imamo oko 20 do 30 godina prije no što dođemo do točke kad će se prosječna temperatura u svijetu podići za više od 2 stupnja Celzija. To se možda čini kao dovoljno vremena... no mi moramo ne samo promijeniti gorivo koje trošimo, već i u potpunosti promijeniti naše energetske sustave i infrastrukture. Trebaju nam dramatične promjene. Ne jučer, već prije nekoliko godina. Bojim se da ćemo reagirati prekasno i da kao vrsta nećemo preživjeti odmazdu Majke prirode, upozorava na kraju Henry.

Vezane vijesti