Društvene mreže, pogotovo one na kojima se objavljuju video uratci, u potpunosti su preuzele naše živote. Milijuni korisnika diljem svijeta suočavaju se sa situacijom u kojoj odlaze na društvene mreže vidjeti jedan ili dva videa i odjednom "izgube" nekoliko sati pregledavajući kratke video isječke.
Ta svojevrsna ovisnost ostavlja i konkretne posljedice na njihovo mentalno zdravlje, ali i koncentraciju. No, posljedice mogu biti i puno ozbiljnije, upozorava medijska psihologinja Joanne Broder, članica Američkog psihološkog udruženja.
Kod video snimki objavljenih na društvenim mrežama, problem je s filtriranjem informacija. Oni su jednodimenzionalni i ne možete procjeniti kvalitetu informacije koju dobivate. Tako da vam se servira samo ono što algoritam procijeni da vas zanima, ne dobivate drugu stranu priče, upozorava Broder.
Dodaje kako konzumacija takvog sadržaja, u kratkim isječcima od 20-30 sekudni može negativno utjecati na razumijevanje kompleksnih i kontroverznih tema.
Kad ljudi gledaju video koji traje 20-30 sekundi, a koji se bavi temama kao što su pravo na pobačaj, izborne prijevare, globalno zatopljenje, cjepiva, kontrola oružja ili ilegalna imigracija, obično samo potvrđuju ono u što žele ili u što već vjeruju, naglašava Broder. To ne mora nužno zatupiti ljude i smanjiti njihovo znanje, ali zapravo se zatvaraju u kutiju, koja ih ograničava da o stvarima razmišljaju otvorenog uma i vide probleme iz druge perspektive.
Upravo zato Broder ističe važnost medijske pismenosti. Ljudi ne bi trebali bespogovorno prihvaćati kao vjerodostojno, svaku informaciju koju vide u videu na društvnoj mreži.
Nažalost, video je kralj. Ako je kratak video zanimljiv, ali ispunjen dezinformacijama, a istovremeno se uklapa u nečije stavove, onda je to pobjeda za onog tko ga je napravio. Jer, zašto bi onaj koji je vidio taj video mijenjao svoje stavove? A ako ljudi ne preispituju informacije koje dobivaju i ne provjeravaju izvore... onda, u konačnici, informacija koju dobivaju nije u potpunosti provjerena niti joj se može vjerovati, upozorava Broder.
S obzirom na to koliko vremena ljudi provode gledajući videa na društvenim mrežama, Broder upozorava kako ljudi zapravo ne apsorbiraju nikakve nove informacije, već se samo sjećaju onih dijelova koje žele zapamtiti.
No, ljudi bi trebali kritički gledati ta videa i razlikovati istinu od fikcije, nagađanja od mišljenja. To pak, nije uvijek lako.
Mlađe generacije koje su odrasle uz društvene mreže definitivno će imati lošije kognitivno prepoznavanje i razvoj zbog dugotrajne izloženosti sadržajima brzog formata, upozorava.
Ipak, još ima vremena za promjene.
U savršenom svijetu bili bismo puno pismeniji i imali bismo više razumijevanja za ono što je vani. Kad samo besmisleno listate, to je kao da gutate hranu bez da ste je okusili. Ali bit je da, osim ako ispravno provjerite svoje informacije, te kratke video zapise na društvenim mrežama morate uzeti s rezervom, naglašava.
Morate biti sam svoj vratar. Ograničite vrijeme pred ekranom... odvojite vrijeme za isključivanje tijekom dana kako biste svom mozgu dali odmor od ove brze paljbe beskonačnih videa na društvenim mrežama. Samo zato što je tu ne znači da bismo je trebali stalno konzumirati, poručuje na kraju.
Izvor: AA
